Connect with us

ANALIZE

Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

Objavljeno

 


Slovenija
Pandemija virusa korona koja više od godinu i po dana trese cijeli svijet izazvala je globalne poremećaje u svim sferama, od prirodnih potresa u zdravstvenom sektoru vezanih za nabavku vakcina i opreme, preko žestokog udara na sektor turizma i transporta usljed ograničenja vezanih za slobodan promet, pa do ozbiljnih problema u svim ostalim sektorima i granama privrede, između ostalog, i u automobilskoj industriji.

Ta grana, doduše, nije pala na koljena i zapala u recesiju, ali trpi posljedice globalnih poremećaja. Ipak, ono što je interesantno je da veliko smanjenje obima proizvodnje automobila nije direktna posljedica pandemije, u smislu bolesti velikog broja zaposlenih u toj industriji, već prije svega nedostatka sirovina ili još preciznije poluprovodnika, odnosno čipova. Nedostatak čipova u auto-industriji je ipak indirektno posljedica poremećaja izazvanih pandemijom, jer su čipove kaparisale druge grane industrije, u prvom redu proizvođači sofisticirane elektronike, odnosno pametnih telefona, tableta, računara i druge robe čije korišćenje je povećano usljed “nove normalnosti”.

Drugim riječima, direktan “proizvod” pandemije je rad od kuće. Rad od kuće zahtijeva i podrazumijeva korišćenje savremene tehnologije i neodlazak na posao. A to opet podrazumijeva veću potražnju i prodaju gore nabrojane robe, a manju potrebu za automobilima i samim time i manju potražnju. Usljed toga se i komponente poput čipova preusmjeravaju u onu granu industrije koja iskazuje veću potrebu za njima, a to kao što smo rekli nije auto-industrija.

Čekanje

Međutim, da ne bude zabune, neizvjesnost nastala početkom prošle godine i nedostatak konkretnog odgovora na pitanja u vezi sa prirodom virusa korona dovela je do otpuštanja radnika i do posljedičnog smanjenja proizvodnje automobila, kao direktne posljedice pandemije. Zaposleni u ovoj grani privrede objašnjavaju da je nakon ograničenja i zaključavanja porasla potražnja za skoro svim vrstama robe, pa tako i za automobilima, ali je problem što je upravo zbog ograničenja i zaključavanja smanjena proizvodnja. Posljedica je to da se na isporuku novih vozila, uprkos porastu, odnosno povratku potražnje na raniji nivo, sada čeka višestruko duže, nego u periodu prije pandemije.

Reklama

Prema posljednjim zvaničnim podacima, evropska auto-industrija doživjela je u septembru ove godine jedan od najvećih padova u istoriji, jer je prodano manje od 10 miliona vozila, dok je mjesec ranije prodano 11,9 novih vozila. Prosječna prodaja na nivou Njemačke u periodu od 2017. do 2019. godine iznosila je 3,5 miliona vozila, a u septembru je prodano samo 2,3 miliona. Slični su pokazatelji i za ostale evropske zemlje, a najveći pad doživjela je britanska auto-industrija, jer je u septembru prodala 1,2 miliona vozila, što je najgori rezultat u posljednje dvije decenije. Kada je riječ o našem tržištu, najbolju ocjenu dao je Mladen Borković, menadžer prodaje u firmi “Marketauto” koja je zastupnik brendova “fijat”, “alfa romeo”, “lančia” i “džip”.

– Mi smo tako malo tržište da smo jednostavno na repu svih dešavanja i svih globalnih potresa, pa tako i kada je riječ o trgovini automobilima. Pad prodaje i potražnje zadesio je i nas, usljed čega smo morali i da otpustimo nekolicinu zaposlenih, ali nadamo se da će se tržište oporaviti. Neke prognoze kažu da bi do maja naredne godine sve trebalo iz “nove normalnosti” da se vrati u normalu, ali sam malo skeptičan, iako se nadam da su u pravu oni koji daju takve prognoze – kaže Borković.

Prema njegovim riječima, poremećaji u proizvodnji i prodaji automobila izazvani su nizom faktora, među kojima pandemija virusa korona predstavlja jedan od značajnih, ali nikako jedini faktor.

– Nedostatak poluprovodnika predstavlja direktan razlog smanjene proizvodnje vozila, ali nedostatak poluprovodnika nije samo proizvod korone, odnosno njihove isporuke drugoj industrijskoj grani, već i toga što je u Japanu izbio katastrofalan požar u firmi koja je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika – objašnjava Borković.

Globalni rat

Pored toga, nastavlja on, globalni trgovinski rat u čijem središtu su SAD i Kina takođe predstavlja jedan od razloga zbog kojeg je došlo do poremećaja, isto kao i problemi u transportu. On kaže da je i nedavna kriza i zastoj u Sueckom kanalu takođe uticao na rokove isporuke raznih vrsta robe, ističući da proizvođači svih vrsta robe čija proizvodnja zahtijeva korišćenje više hiljada komponenti, kao što je auto-industrija, proživljavaju pravu noćnu moru.

Reklama

– Trgovci i distributeri automobila su posljednji u nizu, a mi  na malobrojnim tržištima, kao što je tržište u Republici Srpskoj, odnosno BiH smo opet posljednja karika u da tako kažem, unutrašnjem lancu isporuke, jer se vozila prvo isporučuju trgovcima i distributerima na zapadu i razvijenim zemljama. Na sreću, mi kao da smo predosjetili šta će se desiti, pa smo prije globalnih poremećaja obezbijedili dovoljno vozila na našem lageru, tako da uspijevamo da našim kupcima isporučimo vozila u dogovorenim rokovima – kaže Borković.

On ipak priznaje da stvari ne funkcionišu kao nekada, ističući da su “fijat” vozila iz najbliže fabrike u Kragujevcu nekada isporučivali kupcima u roku od 30 do 45 dana, što je bilo prije dogovorenih rokova, dok su sada rokovi isporuke ipak duži.

Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što se ne zna kada će se situacija normalizovati, jer su do tada prodavci prinuđeni da nude vozila iz zaliha stvorenih u ranijem periodu, a kupci da se zadovolje tim izborom ili da pokažu dodatno strpljenje i pomire se s tim da će na isporuku novog četvorotočkaša čekati duže nego što su naučili.

Siniša Vidović, vlasnik firme “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je zastupnik brendova “audi”, “volksvagen” i “škoda” vjeruje da bi situacija do proljeća trebalo da se stabilizuje. On priznaje i da prodaja vozila nije na očekivanom nivou, ističući da je osnovni razlog za to drastično smanjenje proizvodnje novih automobila, za što, kako kaže postoji logično objašnjenje.

– Jedan od glavnih uzroka je nestašica čipova na globalnom tržištu, a to je opet rezultat činjenice da su se vodeći proizvođači čipova preorijentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, video-igrice i druge uređaje, jer je naglo povećana tražnja za tim uređajima – objašnjava Vidović.

Oporavak

Reklama

Prema njegovim riječima, širenje virusa korona izazvalo je i zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, poput jedne “opelove” fabrike u Njemačkoj, ali kako kaže, auto-industrija se oporavlja, što će i prodaju vozila vratiti na normalan nivo.

– Ekonomski oporavak je krenuo, ali i dalje vlada nestašica čipova, odnosno došlo je do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje. Očigledno je da ni u auto-industriji nisu očekivali da će se potražnja povećati i da zbog toga nisu obezbijedili dovoljno komponenti za proizvodnju, prije svega čipova – kaže Vidović.

On dodaje da su zbog problema izazvanih pandemijom usporeni, ali i poskupjeli svi transportni lanci, što predstavlja dodatni razlog za više cijene vozila.

– Ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su polovna vozila na našem tržištu već znatno skuplja. Zašto su polovna vozila skuplja? Zato što je smanjena njihova ponuda, a ponuda je smanjena zato što nema novih vozila, odnosno nema zamjene staro za novo, zbog čega su cijene polovnih vozila koja se nađu na tržištu znatno više – objašnjava Vidović.

On dodaje da njegova firma prima narudžbe, ističući da su traženi novi modeli svih vozila iz njihove ponude, ali kaže da zbog globalne nestašice jednostavno nisu u prilici da kupcima garantuju rok isporuke.

– Mi kao ovlašćeni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku, ali smo obradovani time što to naši kupci razumiju i ja sam im zahvalan na tome – kaže Vidović.

Reklama

Da u svakom poslu postoji izuzetak potvrđuje Tatjana Đurić, vlasnik i direktor firme “Autoplus” iz Banjaluke koja je zastupnik robnih marki “hjundai” i “kia”. Kao i njene kolege, ona kaže da postoje problemi u vezi sa rokovima isporuke, ali kaže da su u njenoj firmi uspjeli da prevaziđu taj problem.

– Početkom prošle godine kada je počela pandemija virusa korona niko nije znao šta će se dešavati na tržištu. To je bilo vrijeme kada je bilo veoma rizično od proizvođača naručiti i lagerovati nova vozila, ali mi smo se odlučili na takav potez. Zahvaljujući tome, prošla godina predstavlja jednu od naših najuspješnijih poslovnih godina, a kako stvari stoje, ova godina bi mogla da bude još uspješnija – kaže Đurićeva.

Ona kaže da to ne znači da u ovoj firmi nisu osjetili posljedice globalnih poremećaja izazvanih virusom korona, jer postoji niz pratećih problema u vezi sa nabavkom rezervnih dijelova koji kasne zbog problema u transportu.

Ekološka taksa

Prema tvrdnjama upućenih, poskupljenja automobila u BiH očekuju se početkom iduće godine zato što na snagu treba da stupe izmjene entitetskih zakona u vezi sa zaštitom životne sredine.

Uvoznici i zastupnici automobila moraće na ime zaštite životne sredine da plaćaju dodatne dadžbine, odnosno svojevrsnu ekološku taksu što će neminovno dovesti do poskupljenja automobila.

Reklama

Preuzeto: Glas Srpske

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu