ANALIZE
Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni
Inflacija u Republici Srpskoj slabi drugi mjesec uzastopno, a procjene nadležnih kažu da bi se to moglo zadržati u cijeloj BiH i u prvoj polovini 2023.
Za struku, ovo su jako dobre vijesti. Za „Nezavisne novine“ kažu da je „glavni inflatorni pik“ dostigao vrhunac još ljetos te poručuju da postoji šansa da se tržište u potpunosti stabilizuje do jeseni iduće godine.
Iako podaci Zavoda za statistiku RS kažu da su cijene proizvoda i usluga u novembru porasle za 0,5 odsto u odnosu na oktobar ove godine, godišnji indeks potrošačkih cijena je u padu, o čemu govori podatak da je sa 15,5 odsto, koliko je iznosio u oktobru ove godine, pao na 14,7 odsto tokom prošlog mjeseca.
Direktor Zavoda za statistiku Darko Milunović kazao je da se u Srpskoj, kao i u zemljama regiona, bilježi visoka inflacija, a da je ona u odnosu na prošlu godinu veća za gotovo 15 odsto i to najviše u oblasti prevoza, usljed visoke cijene goriva.
„Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne“, naglasio je Milunović.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da je inflacija bila na vrhuncu tokom ljeta, kada je najviše bio izražen problem s energentima i sa rastom cijene robe i usluga.
„Tada se nije moglo uticati fiskalnim i monetarnim alatima na tu situaciju. Čak bih rekao da se možda nije ni htjelo uticati, jer pitanje je nesnalaženja vlasti. Tek u drugom dijelu godine se saznalo šta nam je činiti, odnosno prevashodno povećati referentne kamatne stope, što su nadležni uradili, kao i Centralna evropska banka. Oni su tako jednostavno usisali višak novčanih sredstava koji su štampali prethodnih godina i na neki način su pokušali obuzdati inflaciju i dijelom su u tome uspjeli, iako je to skromno – od 1-2 odsto“, smatra Ljuboja.
Ipak, on kaže da ovaj problem ne može odmah biti riješen jer se radi o nečemu što je postojalo više godina, a što je kulminiralo geostrateškim promjenama, poput rata u Ukrajini i nedostatka energenata.
Prema njegovim riječima, sve projekcije govore da će se inflacija dodatno ublažiti, ali da je pitanje koliko će se to odraziti na BiH.
„Agencije koje se bave inflacijom očekuju njeno smanjenje na 9-10 odsto kada je u pitanju globalna ekonomija. Koliko će to ići kod nas – teško je reći, jer smo mi uvozno orijentisana ekonomija i uvozimo inflaciju sa drugih tržišta. Ali, očekuje se da na jesen sljedeće godine dođe do uspostavljanja neke vrijednosti inflacije koja se može trpjeti i koja će biti rezultat monetarne i fiskalne politike globalno, te nekih promjena kada je u pitanju rast BDP-a i volumena proizvodnje dobara u svijetu i kod nas“, naglašava Ljuboja. Usporavanje inflacije očekuje i Centralna banka BiH, iz koje procjenjuju da će se to nastaviti i u prvoj polovini naredne godine.
„Usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekta već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka“, saopšteno je iz CB BiH.
„Bitan uticaj na inflaciju u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su prema službenim podacima za prvih deset mjeseci 2022. godine čak blago pale u odnosu na 2021“, rečeno je iz CB BiH, iz koje ipak navode da će uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH.
A to bi, prema riječima ekonomiste Saše Stevanovića, trebalo da bude oko 10 odsto. On posjeća da je Evropska centralna banka procijenila da će inflacija sa 8,3 odsto, koliko iznosi u ovoj godini u Evropi, iduće godine pasti na 6,3.
„Svakako je razlog usporavanja inflacije taj bazni efekat, ali isto tako tu su pad cijena sirovina i referentne kamatne stope, zbog toga što se tražnja usporava. To su svakako efekti koji će relaksirati pritisak na cijene“, navodi Stevanović.
Isto tako, on smatra da cijene električne energije na domaćem tržištu neće prouzrokovati veliki rast cijena.
„To će se kompenzovati jer svu energiju čine i pad cijena i potrošnja nafte, ali ono što kod nas najviše utiče na inflaciju je rast cijena hrane i prehrambenih proizvoda“, zaključuje Stevanović.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca