FINANSIJE
Skok cijena u kafanama i restoranima znatno utiče na dobro poslovanje
Promet u kafićima, restoranima i hotelima u Srpskoj u drugom tromjesečju ove godine pokazuje da u ovoj privrednoj grani gotovo pa cvjetaju ruže, dok ugostitelji ipak tvrde da je pazar veći najviše zbog skoka cijena u ugostiteljskim objektima.
Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, promet u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne godine veći je za 16,6%.
Rast je ostvaren i u poređenju s prvim tromjesečjem ove godine i to 9,1%, dok je u odnosu na prosječan pazar iz 2022. godine promet veći za 7,6%.
Statističari su izračunali i da je promet u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na prosjek iz 2010. godine veći za čak 155,6%.
Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva u RS, kazao je da je niz faktora koji su uticali na veći promet u ugostiteljstvu u odnosu na prošlu godinu.
– Bilježimo rast broja turista u skoro svim gradovima u RS, a sigurno je da je i rast cijena u ugostiteljskim objektima uticao da promet bude veći – kazao je Šajić.
Prema njegovim riječima, sama Banjaluka bilježi veliki broj turista, jer ima dosta sadržaja koji privlače ljude da posjete grad na Vrbasu, ali i ostali gradovi, pa se samim tim pune ugostiteljske kase. Dodaje da je ugostiteljstvo grana privrede koja ima dobar potencijal, koji treba iskoristi na pravi način.
Da je ugostiteljstvo privredna grana koja ima potencijal kaže i Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca. On smatra da se stanje u ugostiteljstvu popravilo nakon pandemije izazvane virusom korona, ali da je pazar sigurno veći upravo zbog rasta cijena u ugostiteljskim objektima.
– Naše usluge su poskupjele u prosjeku oko 30% i zbog toga je promet veći – priča Kurtinović i dodaje da je sigurno da i broj turista koji dolaze kod nas utiče na povećan promet.
Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kazala je u razgovoru za Nezavisne novine da su cijene te koje su uticale na to da je promet veći u odnosu na godinu ranije.
– Danas se najviše sjedi po kafanama i pije kafa, a manje se ide po restoranima da se ruča, kako je to nekada bilo, jer su cijene enormno visoke za veliki broj naših građana – kazala je Marić.
Kako je rekla, veliki dio građana Srpske voli da ide u kafane, ali, kako kaže, i dosta turista dolazi u najveće gradove Srpske, pa ne čudi činjenica da je ugostiteljstvo profitiralo.
– Mada imamo i dosta ugostiteljskih objekata koji su zatvoreni jer nisu mogli da posluju pozitivno – zaključila je Marić.
Nezavisne novine
U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom prosinca bila blokirana 103.884 računa firmi te da 56.568 firmi ima blokiran bar jedan račun.
Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 630, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 161.
U novom izvještaju, koji sadrži 4.186 stranice (27 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, prodavaonica, frizerskih salona, benzinskih crpki, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.
U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
Odbornici Skupštine grada Banje Luke u četvrtak su usvojili Nacrt budžeta Grada za 2024. godinu u iznosu od 187,89 mil KM i uputili ga u javnu raspravu.
Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da je Nacrt budžeta za 2024. godinu je razvojni, ali istovremeno i socijalno najodgovorniji.
Stanivuković je naveo da je ovim budžetom planiran nastavak podrške građanima kroz besplatne udžbenike, građevinske dozvole, legalizaciju, priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, ali osim toga ostaje i strateško opredjeljenje za besplatan javni prevoz za višečlane porodice, ali i sve penzionere.
On je rekao da se Banjaluka ove godine nalazi u svom najvećem infrastrukturnom razvoju, jer su pokrenuti važni projekti poput izgradnje centralnog spomen-obilježja, mosta u Docu, mosta u Česmi, kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, puta kroz Motike, Kuljane, Priječane i Debeljake, vodovoda na Poniru, uređenja obala Vrbasa i drugih važnih projekata koji se očekuju u narednoj godini.
Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković rekao je da završena 25. po redu sjednica Skupštine Grada, te da je od ukupno 29 tačaka podršku odbornika dobilo 25 tačaka dnevnog reda, među kojima je i Nacrt budžeta za 2024. godinu.
– Usvojili smo Nacrt budžeta, te nam u narednim danim predstoji javna rasprava, nakon čega ćemo već polovinom decembra zakazati novu sjednicu Skupštine Grada kako bismo raspravljali o Prijedlogu rebalansa za 2023. godinu, ali i Prijedlogu budžeta za 2024. godinu – rekao je Ninković.
Odbornici su podržali više odluka o regulacionim planovima, kao i nekoliko odluka o zakupima pod posebnim uslovima, pa je tako odobreno produženje zakupa gradskog prostora, Ansamblu narodnih igara i pjesama Veselin Masleša, dok je Tajlandskom boks klubu MUAY THAI u Republici Srpskoj Zlatna pobjeda dodijeljen gradski prostor u zakup pod posebnim uslovima.
Podršku odbornika dobila je i Odluka o načinu i uslovima za prekopavanje i sanaciju javnih površina na području grada Banjaluke, ali i druge važne tačke.
RTRS
Prema podacima Saveza sindikata Srpske, prosječna plata u oktobru pokrila je 50,84 odsto potrošačke korpe, a porodice su najviše novca, tačnije 1.141 KM, trošile na prehranu.
“Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 641 KM, za prevoz 225 KM, tekuće održavanje domaćinstva 139 KM, a nabavka obuće i odjeće u oktobru mjesecu koštala je 191 KM”, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.
Kada je riječ o prosječnoj plati, ona je veća za 13 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u septembru.
“Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u oktobru isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.728 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 975 KM”, istakli su oni.
Dodali su da su niske prosječne plate u iznosu od 991 KM u oktobru primili radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja, zatim u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo u vrijednosti od 1.018 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.061 KM.
Nezavisne novine
Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke