Mostarski vijećnici su na današnjoj sjednici usvojili Odluku o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je upoznao vijećnike kako je od  16. ožujka prošle godine, kada je donesena odluka o uvođenju vinjete, do danas prodano više od 20 tisuća vinjeta što je gradskom proračunu donijelo prihod od 1,5 milijuna maraka.

Po njegovim riječima, odluka se pokazala dobra jer je prikupljeni novac reinvestiran u različite projekte koji se tiču infrastrukture i turizma.

U cilju poboljšanja usluge, gradonačelnik Kordić je naveo kako su predložene promjene prema kojima se uvode tri zone u Mostaru i to Titova ulica, Bulevar i Musala.

– Te zone su procijenjene kao zone najčešćeg zaustavljanja turista kako bi došli do Staroga grada. Po uzoru na velika turistička središta poput Dubrovnika, najbližeg nama, smo odlučili da te zone proglasimo posebnim zonama gdje ćemo omogućiti autobusima koji dovoze turiste da na tim mjestima imaju mogućnost privremenog iskrcavanja, ukrcavanja i zaustavljanja, uz naravno, naknadu – pojasnio je Kordić.

 Nadalje je naveo kako će kroz vinjetu pokušati staviti u fokus i Mostar-pass karticu.

Reklama

– Ako korisnici vinjete imaju 50 posto kupljenih vinjeta oni bi se oslobađali od plaćanja ove kartice – naveo je mostarski gradonačelnik.

Odlukom o uvođenju naknade za uporabu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara na lokalnim putevima u Gradu Mostaru naplaćuje se naknada za uporabu lokalnih prometnica za sva vozila sa više od 7 sjedišta (7 + 1).

Naknada se može platiti za razdoblje od dva dana i za vremensko razdoblje od sedam dana. Za razdoblje od dva dana naknada iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 25 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 45 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 80 KM. Za razdoblje od sedam dana naknada iznosi za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 60 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 120 KM te za autobus iznad 30 mjesta: 210 KM.

Ovom Odlukom uređuje se i mogućnost privremenog zaustavljanja za sva vozila u svrhu iskrcaja i ukrcaja putnika u užem području turističkog dijela Grada Mostara, kao zonom posebnog prometnog režima, koje obuhvaća ulice: Maršala Tita od križanja s Ulicom Stari Pazar (skretanje kod Lučkog mosta) do križanja sa Ulicom Braće Brkića, te Ulicu Braće Brkića do križanja sa Ulicom Bulevar narodne revolucije (rotor Španjolski trg).

Visina naknade za svako pojedinačno privremeno zaustavljanje vozila, koja se može platiti uz naknadu za uporabu lokalnih prometnica za razdoblje od dva dana ili za vremensko razdoblje od sedam dana, a zbog iskrcaja, odnosno ukrcaja putnika u zoni posebnog prometnog režima u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenog tekuće kalendarske godine, iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 50 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 80 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 120 KM.

Reklama

Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od avgusta prošle do maja ove godine, a onda dolazi do obrta.

Ili, konkretnije, u julu 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do maja ove godine, kada je dostigla 324.517.

Međutim, već u junu imali smo 325.568, a u julu 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.

Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.

„S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti“, naveo je Gavran u izjavi za „Nezavisne novine“.

Reklama

Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.

„Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrovane u neregistrovanu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade“, ističe Gavran.

U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantuju neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.

„Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plate dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti“, naveo je Gavran.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.

„Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tokom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje“, kaže Kečo za „Nezavisne novine“.

Reklama

On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.

„Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH“, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. juna ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika.

Nezavisne novine

Reklama

Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.

Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.

BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.

CAPITAL: Kako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?

BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.

Tajni ugovori sa Kinom

CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?

Reklama

BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.

CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?

BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.

FOTO: Ustupljena fotografija

CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?

BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.

Reklama

CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?

BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.

Komunikaacija kroz više kanala

CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?

BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.

CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?

BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.

Reklama

Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.

CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?

BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.

CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?

BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.

FOTO: MIP BiH

Reklama

Birokratija u BiH izazov i za Kinu

CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?

BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.

CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?

BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.

Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje  kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.

Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.

Reklama

CAPITAL: Andrijana Pisarević