Mostarski vijećnici su na današnjoj sjednici usvojili Odluku o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je upoznao vijećnike kako je od  16. ožujka prošle godine, kada je donesena odluka o uvođenju vinjete, do danas prodano više od 20 tisuća vinjeta što je gradskom proračunu donijelo prihod od 1,5 milijuna maraka.

Po njegovim riječima, odluka se pokazala dobra jer je prikupljeni novac reinvestiran u različite projekte koji se tiču infrastrukture i turizma.

U cilju poboljšanja usluge, gradonačelnik Kordić je naveo kako su predložene promjene prema kojima se uvode tri zone u Mostaru i to Titova ulica, Bulevar i Musala.

– Te zone su procijenjene kao zone najčešćeg zaustavljanja turista kako bi došli do Staroga grada. Po uzoru na velika turistička središta poput Dubrovnika, najbližeg nama, smo odlučili da te zone proglasimo posebnim zonama gdje ćemo omogućiti autobusima koji dovoze turiste da na tim mjestima imaju mogućnost privremenog iskrcavanja, ukrcavanja i zaustavljanja, uz naravno, naknadu – pojasnio je Kordić.

 Nadalje je naveo kako će kroz vinjetu pokušati staviti u fokus i Mostar-pass karticu.

Reklama

– Ako korisnici vinjete imaju 50 posto kupljenih vinjeta oni bi se oslobađali od plaćanja ove kartice – naveo je mostarski gradonačelnik.

Odlukom o uvođenju naknade za uporabu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara na lokalnim putevima u Gradu Mostaru naplaćuje se naknada za uporabu lokalnih prometnica za sva vozila sa više od 7 sjedišta (7 + 1).

Naknada se može platiti za razdoblje od dva dana i za vremensko razdoblje od sedam dana. Za razdoblje od dva dana naknada iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 25 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 45 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 80 KM. Za razdoblje od sedam dana naknada iznosi za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 60 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 120 KM te za autobus iznad 30 mjesta: 210 KM.

Ovom Odlukom uređuje se i mogućnost privremenog zaustavljanja za sva vozila u svrhu iskrcaja i ukrcaja putnika u užem području turističkog dijela Grada Mostara, kao zonom posebnog prometnog režima, koje obuhvaća ulice: Maršala Tita od križanja s Ulicom Stari Pazar (skretanje kod Lučkog mosta) do križanja sa Ulicom Braće Brkića, te Ulicu Braće Brkića do križanja sa Ulicom Bulevar narodne revolucije (rotor Španjolski trg).

Visina naknade za svako pojedinačno privremeno zaustavljanje vozila, koja se može platiti uz naknadu za uporabu lokalnih prometnica za razdoblje od dva dana ili za vremensko razdoblje od sedam dana, a zbog iskrcaja, odnosno ukrcaja putnika u zoni posebnog prometnog režima u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenog tekuće kalendarske godine, iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 50 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 80 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 120 KM.

Reklama

Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od avgusta prošle do maja ove godine, a onda dolazi do obrta.

Ili, konkretnije, u julu 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do maja ove godine, kada je dostigla 324.517.

Međutim, već u junu imali smo 325.568, a u julu 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.

Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.

„S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti“, naveo je Gavran u izjavi za „Nezavisne novine“.

Reklama

Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.

„Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrovane u neregistrovanu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade“, ističe Gavran.

U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantuju neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.

„Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plate dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti“, naveo je Gavran.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.

„Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tokom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje“, kaže Kečo za „Nezavisne novine“.

Reklama

On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.

„Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH“, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. juna ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika.

Nezavisne novine

Reklama

Posao u zemljama Evrope, tačnije Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana „trbuhom za kruhom“ otišlo je njih više od 35.

Tako je lani radno mjesto u Sloveniji putem pomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, izdato 400 radnih dozvola.

Za razliku od prošle godine, u 2022. godini broj izdatih dozvola je bio veći za 5.375, odnosno izdato je ukupno njih 18.865.

Kako za Nezavisne novine ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, do sada su naviše traženi vozači raznih kategorija, varioci, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.

– Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na rad u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama – ističu oni.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za Nezavisne novine da se odlazak radnika može smanjiti samo uz ozbiljan set mjera, ali i da jedna ili dvije mjere neće ništa napraviti.

Reklama

Prema njegovim riječima, broj građana koji su otišli je manji jer su najkvalitetniji već otišli, ali treba razmotriti razloge zbog kojih ljudi odlaze.

– Kada pogledate to, vidite da je jedna od ključnih stvari što ljudi ne vide dugoročno perspektivu u ovoj državi za sebe, za svoje porodice i za svoju djecu. Politička situacija kompletna, loš zdravstveni sistem neuređen, loš obrazovni sistem neuređen, ekonomski loša situacija, male plate, mala primanja. I kada se to sve sabere, ljudi hoće da u perspektivi imaju dobro zdravstvo, da imaju penzije od kojih će moći da žive, da njihova djeca imaju kvalitetno školovanje, da mogu da rade poslove od kojih će sutra moći normalno da žive – kaže on, dodajući da se u proteklim decenijama ne vide poboljšanja, već stagnacija.

Smailbegović ističe da se mora naći način da se povećaju primanja radnicima kako bi bili manje motivisani za odlazak van Bosne i Hercegovine.

– Tržište je odradilo dobar dio posla, plate su povećane u zadnjih nekoliko godina pod pritiskom tržišta zato što ljudi idu, ali to očito nije dovoljno. Ovdje se mora i država odreći dijela prihoda na račun radnika kroz smanjenje doprinosa i ostalog – objašnjava on.

Ozbiljne mjere se, kako ističe, ne mogu sprovesti bez učešća države i vlade i svi se moraju uključiti u rješavanje problema.

– Mi smo vrlo zainteresovani da budemo konstruktivan dio te priče, jer ostajemo bez radne snage, ali mi sami ne možemo ništa, osim da dižemo plate do određenog nivoa – rekao je on.

Reklama

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za Nezavisne novine da su migracije radnog stanovništva opšti trend u svijetu.

– Nije to samo dešavanje koje je u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, već imamo u kompletnom svijetu takva dešavanja i to je ono što je neminovnost. Međutim, sigurno da postoje određeni načini da se to smanji i kako da ipak naše ljude zadržimo na našim prostorima. To je tehnološki razvoj privrede, automatizacija proizvodnih procesa, gdje ćemo kroz veću rentabilnost rada dobiti i bolja radna mjesta i više plate na tim radnim mjestima – rekao je Škrebić za Nezavisne novine.

Dodao je da će to biti jedan od glavnih razloga što će se ljudi i vraćati i ostajati na ovim prostorima.

Nezavisne novine