FINANSIJE
Ugovori teški 821 milion KM, sistem pun rupa
BANJALUKA – Vrijednost ugovora o javnim nabavkama zaključenih tokom protekle tri godine u RS premašuje 821 milion maraka, a sistem nabavki je daleko ispod poželjnog i potrebnog nivoa, jer su mjere za poboljšanje stanja pale u vodu ili su zaboravljene.
Pokazala je to revizija učinka pod nazivom „Upravljanje javnim nabavkama u RS“ koju je obavila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, obuhvativši period od 2014. do 2016. godine. Revizijom je dominantno obuhvaćena Vlada RS, koja ima ključnu ulogu u kreiranju efikasnog sistema javnih nabavki, te ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, prosvjete i kulture, za izbjeglice i raseljena lica i uprave i lokalne samouprave i Poreska uprava.
U proces javnih nabavki u RS je uključena 841 institucija javnog sektora koje su registrovane kao ugovorni organi. Prema podacima koje su prikupili revizori putem upitnika u svim ministarstvima, fondovima socijalne sigurnosti i republičkim upravama od 2014. do 2016, oni su kroz javne nabavke zaključili ugovore vrijedne 821,22 miliona KM.
Revizori su utvrdili da ministarstva većinom poštuju samo minimum transparentnosti planova javnih nabavki koji su propisani zakonom, a manji dio njih planove objavljuje u potpunosti na internet stranici. U više od polovine ministarstava internim aktima nisu utvrđene obaveze i nosioci pravovremenog pokretanja javnih nabavki, a nijedno ministarstvo se nije izjasnilo o tome da je obavljalo analize funkcionisanja svojih javnih nabavki.
„Veze između ciljeva i konkretnih mjera su nejasne. Opredjeljenja i mjere nisu praćeni odgovarajućim smjernicama i uputstvima za njihovo sprovođenje, usljed čega su javne nabavke realizovane stihijski. Kako ni realizacija preduzetih mjera nije praćena na adekvatan način, ostvareni rezultati su uglavnom nepoznati, ali i neizvjesni. Vlada RS nije dala jasne smjernice u pogledu generalne organizacije poslova javnih nabavki u ugovornim organima, a dobijala je parcijalne podatke o javnim nabavkama. Podatke nije koristila za generalno sagledavanje i analize stanja u ovoj oblasti“, navedeno je u izvještaju.
Revizori su utvrdili da interna akta nisu ažurirana pravovremeno, a da su evidencije o nabavkama parcijalne, međusobno nepovezane i da ne omogućavaju sveobuhvatan uvid u funkcionisanje sistema. Izvještaji su uglavnom bazirani na propisanim obavezama bez ukazivanja na probleme, njihove uzroke i način prevazilaženja.
Drastičan primjer nesvrsishodne javne nabavke je, naveli su revizori, izgradnja kućica za naplatu putarine na magistralnom putu Banjaluka – Klašnice koje su koštale 2,1 milion KM, a nikada nisu puštene u rad. Naprotiv, u toku je postupak za njihovo uklanjanje i dovođenje magistralnog puta u projektovano stanje. Nakon toga, navode revizori, biće poznata cijena njihovog uklanjanja, odnosno ukupan iznos bačenog novca poreskih obveznika.
Osnovni zaključak revizora je da Vlada RS i ugovorni organi nisu u dovoljnoj mjeri ispunili preduslove i uspostavili sistem javnih nabavki koji će obezbijediti efikasnost javnih nabavki. Menadžment i zaposleni na poslovima javnih nabavki u ugovornim organima su uglavnom orijentisani na zadovoljavanje procedura i nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali rizike i značaj javnih nabavki za uspješno funkcionisanje institucije, niti preduzeli mjere za minimiziranje potencijalnih rizika.
Revizori su preporučili Vladi da na organizovan i sistematičan način prikupi podatke o javnim nabavkama u RS i analizira ih s ciljem izrade strateških dokumenata. Prema njihovom mišljenju, ugovorni organi moraju da obezbijede, pored zakonitosti, i efikasnost javnih nabavki.
Ključni nalazi revizije
* uspostavljeni sistem nije efikasan
* nema usaglašenog i sveobuhvatnog strateškog okvira
* nisu uspostavljeni mehanizmi kontrole i praćenja
* godišnje planiranje javnih nabavki u zapećku
* izvještavanje o javnim nabavkama sporadično
Vrijednost zaključenih ugovora od 2014. do 2016. godine (miliona KM)
525,49 (na osnovu Zakona o javnim nabavkama)
295,73 (u međunarodnim projektima)
Top deset ugovornih organa po vrijednosti ugovora (miliona KM)
Fond zdravstvenog osiguranja 349,19
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite 221,22
Ministarstvo prosvjete i kulture 39,62
Ministarstvo poljoprivrede 36,77
Fond PIO 33,42
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica 24,91
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju 23,95
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove 23,69
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite 20,14
* Ministarstvo unutrašnjih poslova 16,97
* nisu dostavili podatke o vrijednostima ugovora za 2014. godinu
Izvor: Glas Srpske
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca