U Savjetu za izradu urbanističkog plana po prvi put nalaze se i predstavnici građanskih inicijativa, odnosno Centra za životnu sredinu koji će tražiti da se uvaže i zahtjevi građana, posebno da se unaprijedi veći broj javnih prostora, trgova i igrališta u gradu.

– Stručna javnost je važna, ali i doprinos građana i njihove potrebe treba poštovati u urbanističkom planu. Javni prostor, iz našeg ugla veoma je zapostavljen, s obzirom da je privatni interes postao dominantniji od građanskog. Ne smijemo dozvoliti da se regulacioni planovi samo preslikaju na urbanistički plan, jer su velikim dijelom rađeni pod pritiskom privatnih interesa. Mora se strateški pristupiti planiranju da bi koncept razvoja grada bio prihvatljiv i građanima- rekla je Jelena Brkić, članica savjeta ispred Centra.

Budući planski koncept kaže ona, mora u većoj mjeri da se posveti i prigradskim, manje razvijenim naseljima, koja većinom nemaju javne prostore i dečija igrališta, i gdje je na žalost nelegalna gradnja umnogome izražena.

Brankica Milojević, dekanica Arhitektonsko- građevinskog fakulteta i članica savjeta za urbanizam, podržava veće učešće građana u razvoju grada, mada smatra da bi oni dijelom ipak trebali biti edukovani o ovoj oblasti. Dok većina građana negoduje što oko novih zgrada u gradu nema zelenila, ona ističe da ne možemo očekivati da svaka zgrada u centru grada ima zelenilo i svoj slobodni prostor, ali da to svakako treba urediti kroz parkove i urbane blokove naselja.

Naglašava da u prethodne dvije decenije planom nisu prepoznate nove potrebe grada i novog stanovništva, zbog čega se mnogo očekuje od novog urbanističkog plana.

– To je osnova strateškog razvoja koji treba da utvrdi pravce budućeg razvoja sa stanovišta saobraćajne infrastrukture i ostalih infrastrukturnih problema. Urbanistički plan iz 70ih godina bio je korektan osnov i dobar dio aktivnosti za saobraćaj i infrastrukturu po njemu se realizovao. Ali, problem je u regulacionim planovima, provedbenim dokumentima koji su smanjili urbanističke kriterijume i standarde i dali više prostora privatnim vlasnicima u odnosu na javni interes. Sve to dogodilo se zato što nije bilo strategije razvoja koja utvrđuje mrežu javnih prostora i kriterijume po kojima se oni trebaju sačuvati – rekla je Milojevićeva, na okruglom stolu na temu urbani razvoj Banjaluke, održanom na Fakultetu političkih nauka.

Na događaju je istaknuto da investitori koriste činjenicu da Banjaluka nema strategiju razvoja grada, te da novi urbanistički plan treba da “pomiri privatne i javne interese”, kako ne bi trpili građani, ali ni ekonomski napredak.

Reklama

Trebalo je čekati plan

Banjaluka je i posljednjih mjeseci veliko gradilište, ali domaći stručnjaci ocjenjuju da je Grad ipak trebao sačekati sa megalomanskim projektima uređenja parkića u centru i planiranja Trga sa centralnim spomen- obilježjem, dok ne bude urađen urbanistički plan.

Izvor: Blic

Reklama