Branislav Vujović, predsednik New Frontier grupe je jedan od njih, a u intervjuu za „Blic“ kaže da „u našem regionu ima puno inovativnih genijalaca, ali uslovi u kojima mi poslujemo su drugačiji od američkih“.

– Ogromno tržište sa ogromnim slobodnim kapitalom pomaže razvoju velikih poslovnih imperija pod rukovodstvom ljudi kao što je bio Stiv Džobs (vizionar i tvorac današnje kompanije „Epl“ – prim. aut.) Po meni postoji mnogo mogućnosti za sve nas i moj prijedlog je da ovdje ne kopiramo modele iz Silicijumske doline, jer nema dovoljno kapitala, već da pokušamo da razumijemo osnovne karakteristike digitalne ekonomije i digitalnih poslovnih modela i da pokušamo da ih primjenimo na naš način.

Koji je prosječan vijek trajanja kompanija u svijetu danas, od čega zavisi i da li je u Srbiji taj rok još kraći?

Analiza 500 najvećih kompanija u svijetu (S&P 500) je pokazala da se prosječan vijek kompanija značajno smanjio u posljednjih tridesetak godina, sa 60 na 30 godina. Istovremeno neki restorani, vinarije, hoteli postoje preko 1.000 godina i čuvaju tradiciju. Velike promjene u poslovanju, a sada je to digitalna revolucija, značajno utiču na dugovječnost kompanija i zato sada kompanije koje ne mogu ili ne umiju da se prilagode jednostavno nestaju. Kodak koji je bio peti brend u svijetu po vrijednosti je bankrotirao jer se nije prilagodio digitalnoj ekonomiji. Takođe i Blokbaster. Istovremeno imate primjere dobre digitalne transformacije velikih kompanija kao što su Lego ili Netfliks. U Srbiji privatne firme ne postoje dugo, i teško je posmatrati njihovu dugovječnost. Pored promjena u svjetskoj ekonomiji postoji mnogo drugih razloga koji utiču na dugovječnost firmi, od političke situacije, preko sposobnnosti nasljednika – članova porodice vlasnika pa do makroekonomske situacije u zemlji.

Reklama

Šta kompanije mogu da urade da bi ga produžile?

Velike firme koje uspijevaju da produže svoju dugovječnost mijenjaju ili prilagođavaju strategiju i poslovni model novim uslovima. To se danas naziva digitalna transformacija jer se prilagođavaju novim digitalnim poslovnim modelima. U digitalnom poslovnim modelima jedan od najvažnijih resursa je informacija i vrijednost informacije i to donosi velike promjene u poslovanju, a kao i uvijek, ima mnogo otpora prema promjenama. Ljudi i organizacije ne vole da se mijenjaju.

Rekli ste da je količina svjetskih podataka uvećana 50 puta u periodu 2010.-2020. Kolika će biti ta količina za još 10 godina i šta možemo da uradimo s njom?

Ili mnogo više puta – podaci su kreirani uglavnom unutar firmi, i mi smo prikupljali podatke o našim korisnicima, partnerima ili potencijalnim korisnicima koji su nastajali u samoj kompaniji. Od uvođenja interneta kao važnog kanala komunikacije, marketinga, prodaje i podrške sada se mnogostruko uvećala količina prikupljenih podataka jer pored podataka generisanih unutar firme ima i ogromna količina koja dolazi iz spoljašnjeg svijeta. Sljedeća važna aktivnost kompanija je da na bazi prikupljenih podataka generišu – proizvedu vrijedne informacije za korisnika i da ih ponude korisniku na efektan i koristan način. Ako tome dodaju digitalni poslovni model onda imaju veliku šansu da iskoriste mogućnosti digitalne ekonomije i da nastave svoj rast.

Šta bi trebalo da bude digitalna strategija države Srbije?

Vlada je krenula sa digitalizacijom i to je vrlo dobro za Srbiju i za sve nas. Infrastruktura i uvođenje širokopojasnog interneta je zaista neophodan preduslov za sljedeće korake. Paralelan razvoj legislative, ulaganje u razvoj preduzetništva i podrška inovacijama su važni koraci. Posljednje izjave članova Vlade govore i o prelasku na negotovinska plaćanja što doprinosi legalizaciji, smanjenju kriminala i sive ekonomije. Sve su to odlični koraci o kojima nismo razmišljali do nedavno i to ohrabruje. Naravno ima još mnogo toga da se uradi i definiše. Posebno u oblasti vlasništva nad podacima, platformi otvorenih podataka, regulative oko korišćenja podataka. Neke zemlje već koriste digitalne mogućnosti za glasanje i unapređenje demokratskih procesa odlučivanja. Važno je i prepoznati, priznati i nagraditi najbolja rješenja u raznim oblastima.

Reklama

Da li mislite da sprovođenje naše ide dobrim tempom i u dobrom pravcu?

Uvek bi željeli da sve ide brže, da bi uhvatili korak sa razvijenijim zemljama i društvima ali zaista posljednje aktivnosti ohrabruju. Digitalna strategija je kompleksno pitanje I uvijek ima mogućnosti da se poboljša i ubrza. Postoji jedno područje kojim se mi aktivno bavimo već godinama u želji da pomognemo velikim kompanijama da razumiju poslovne promjene i kako im se najbrže prilagoditi. Zato smo i napravili seriju emisija o digitalizaciji koja počinje 26 oktobra u 21:00 na N1, zato 23. I 24. novembra zajedno sa PWC-em oranizujemo seminar na temu digitalnih poslovnih modela i digitalne strategije. Bilo bi dobro da se problemi sa kompanijama u vlasništvu države posmatraju i sa strane promjene poslovnog modela i digitalizacije i da se analizira da li je moguće unaprediti poslovanje i povećati vrijednost tih kompanija kroz digitalnu transformaciju. Uzmite u obzir da kompanija stara samo 5 godina vrijedi kao dva puta bruto nacionalni dohodak Srbije ili da Apple ima više gotovine nego SAD. Jedan od glavnih razloga je I njihov digitalni poslovni model.

New Frontier grupa organizovaće dvodnevni seminar na PwC akademiji o digitalnim poslovnim modelima i korišćenju poslovnih prilika u digitalnoj ekonomiji 23. i 24. novembra 2017.

Izvor: blic.rs

Reklama