INVESTICIJE
Gotovo svi u Evropi protiv Sjevernog toka II
BRISEL – Evropska unija razmatra mogućnosti isporuke ruskog gasa preko planiranog gasovoda ‘Sjeverni tok II’. Mnogi smatraju da je taj gasovod samo sredstvo koje će omogućiti Rusiji veći uticaj u zemljama EU, piše “Deutsche Welle”.
Poljska, baltičke zemlje i ostale članice Evropske unije već dugo tvrde da se ovaj gasovod kosi sa evropskim energetskim ciljevima, koji su osmišljeni tako da diversifikuju snabdijevanje energijom, smanje zavisnost od Rusije i ostanu pri sprovođenju gasa kroz postojeće gasovode u Ukrajini. Planirani gasovod dopunjavao bi postojeće sa dvije dodatne cijevi i udvostručio količinu gasa koji se transportuje iz Rusije u Njemačku. Oni bi išli paralelno sa postojećim gasovodom “Sjeverni tok”, predviđeno je da transportuju 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje i budu u funkciji do 2019. godine. Cijena projekta gasovod (on će imati dužinu od 1.200 kilometara) se procjenjuje na 9,5 milijardi evra. Gradnja je planirana za sljedeću godinu.
“Gasovod bi gotovo čitav ruski izvoz koncentrisao na jednu trasu i kritičari tvrde da bi sa njim Rusiji bilo lakše da odsjeku svoje klijente u Istočnoj Evropi, ili da zaobiđu njihove tranzitne mreže. Poljska Kancelarija za borbu protiv kartela UOKiK je u julu odbila da odobri taj projekat s obrazloženjem da ‘Sjeverni tok II’ ograničava slobodnu konkurenciju na tržištu. Poljski ministar spoljnih poslova, Vitold Vaščikovski, prošlog mjeseca je nagovijestio da je gasovod još jedan način da Brisel i Berlin kazne njegovu zemlju zbog toga što ne želi da se potčini njihovoj volji”, podsjeća “DW”.
“U centru debate je projekat koji sije razdor među zemljama EU, ugrožava energetske interese nekih od njih i time i energetsku sigurnost EU kao cjeline”, tvrde Aleksandra Gavlikovska Fik i Bartoš Visnjevski iz Poljskog instituta za međunarodne poslove.
Član poljske vlade Konrad Šimanski je nedavno za “Finantial Times” napisao da “Sjeverni tok II” predstavlja test evropskog jedinstva. On smatra da su ekonomski argumenti u prilog “Sjevernog toka II” uvijek bili tanki i da će zavisnost EU od ruskog gasa dodatno pogoditi i ukrajinsku privredu. On je “Sjeverni tok II” proglasio za trojanskog konja Rusije čiji je cilj destabilizacija privrede EU i trovanje političkih odnosa unutar te zajednice.
“Sjeverni tok II” je projekat o kojem se mnogo diskutuje i u pregovorima o formiranju vladajuće koalicije u Njemačkoj. Svi su uglavnom protiv njega.
“Taj projekat slabi korišćenje obnovljivih izvora energije u Evropi!”, rekao je potpredsjednik Zelenih Oliver Krišer, “a jača i zavisnost od autokrate Vladimira Putina”.
Političar FDP (Liberali) i bivši državni sekretar u ministarstvu spoljnih poslova Mihael Link, zatražio je da se projekat preispita: njegova stranka želi da radi na zajedničkoj energetskoj politici EU i da se smanji zavisnost od ruske energije.
“Ti ciljevi neće biti dostignuti ako se ostvari projekat ’Sjeverni tok II’“, rekao je Link.
Političar CDU i bivši šef Komiteta za spoljne odnose, Norbert Retgen, dijeli to mišljenje: “Nova koalicija ne bi trebalo da se rukovodi interesima određenih kompanija ili čak pojedinaca”.
Istovremeno, opoziciona SPD podržava projekat.
“Njemačka je u EU već sada najveći uvoznik ruskog gasa“, podsjeća analitičarka Centra za evropsku politiku Anika Hedberg.
“Zbog ruske invazije na Ukrajinu i aneksije Krima, postoji bojazan da će povećanje korišćenja ruskog gasa na 60 procenata omogućiti Moskvi veći politički uticaj na Njemačku i na čitavu Evropsku uniju”, dodaje.
Evropska komisija je najavila da će provjeriti koliko je čitav projekat u skladu s njenim odredbama. Gasovodom bi trebalo da se pozabave i regulativna tijela danske, Finske i Švedske, jer bi on trebalo da prolazi njihovim pomorskim teritorijama.
Predstavnički dom SAD je 25. jula usvojio zakon kojim se pooštravaju postojeće sankcije protiv ruskih kompanija i pojedinaca. U zakonu se navodi da Rusija koristi izvoz energije kako bi potčinila susjedne zemlje i da je projekat Gazproma “štetan po energetsku sigurnost EU”. A Vilbur Ros, ministar SAD za trgovinu, predložio je Evropi da popravi transatlanstki trgovinski bilans tako što će kupovati više tečnog prirodnog gasa iz SAD.
Izvor: Deutsche Welle
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
INVESTICIJE
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.
Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
NOVOSTI
Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici
Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.
Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
– Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.
Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om
Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.
Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:
1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.
3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.
4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).
5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.
6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.
7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.
8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.
9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.
– Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca