INVESTICIJE
Federacija BiH: Slijede mnogobrojni projekti u oblasti saobraćajne infrastrukture
SARAJEVO – Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić kazao je u razgovoru za Fenu kako je u ovoj godini planiran završetak poddionice Drivuša-Klopče i Klopče-Donja Gračanica te najavio realizaciju programa „Modernizacija cesta u Federaciji BiH“ i ulaganja u zrakoplovnu infrastrukturu u FBiH, kako bi zračne luke u FBiH bile još konkurentnije lukama u okruženju i regiji.
Govoreći o aktivnostima Ministarstva u prethodnoj godini, Lasić je kazao kako je protekla godina uglavnom protekla u pripremi projekata jer je, smatra on, do zastoja i nedostatka intenzivnijih aktivnosti došlo zbog neusvajanja Zakona o izmjenama zakona o trošarinama BiH, neusvajanja prostorno-planske dokumentacije, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, komplicirane procedure za dodjelu ugovora i slično.
U 2017. godini završeno je deset kilometara moderne autoceste dionice Svilaj – Odžak, najsjevernijeg dijela Koridora Vc, a na toj dionici planira se još izgradnja mosta Svilaj i graničnog prijelaza, ustvrdio je Lasić, napomenuvši kako se nastavlja izgradnja na ranije otvorenim gradilištima poddionice Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica, s tim da se završetak radova na poddionici Drivuša – Klopče očekuje u prvoj polovici ove godine.
Po ministrovim riječima, u 2018. godinu planiran je završetak poddionice Drivuša – Klopče (2,3 km) i Klopče – Donja Gračanica (5,7 km).
Osim toga, planiran je početak izgradnje na poddionicama: Počitelj – Zvirovići (11 km), kao i izgradnja autoceste tunel Vraca – tunel Pečuj s petljom Zenica sjever (4 km), zatim Počitelj – Buna (7 km), Ponirak – Vraca (2,7 km), Vranduk – Ponirak (5,3 km), Nemila – Vranduk (5,7 km), Tunel Kvanj – Buna (cca 5 km), te Tarčin – Ivan (cca 7 km).
Od brzih cesta planira se izgradnja dionice Lašva – Nević polje (Lot 1) 24 km, izgradnja prve faze dionice Prača – Goražde (13 km), prve faze Mostar – Široki Brijeg (granica s Republikom Hrvatskom) 3 km, Sarajevske obilaznice Lot 3B (1,5 km) i dionica Tuzla – Žepče (5,5 km).
„U 2018. godini počet će realizacija programa ‘Modernizacija cesta u Federaciji BiH’ u nadležnosti JP Ceste Federacije BiH, prema potpisanim sporazumima o zajmu/kreditu s međunarodnim financijskim institucijama, u iznosu od 173 milijuna eura“, kazao je Lasić.
Dodao je kako taj program obuhvaća više projekata koji se mogu podijeliti u dvije grupe, i to projekti obilaznica i izgradnje cestovnih dionica od strateškog značaja za FBiH/BiH i projekti izgradnje obilaznica oko gradova te projekti rekonstrukcije postojećih cesta i kolničke konstrukcije (korekcija osovine, izgradnja trećih traka za spora vozila, rehabilitacija /rekonstrukcija mostova i tunela, rehabilitacija/rekonstrukcija crnih točaka i opasnih mjesta i slično).
Govoreći o radu zračnih luka, ministar Lasić podsjetio je kako su u Federaciji BiH u operativnom radu tri međunarodne zračne luke – Međunarodni aerodrom Sarajevo, Međunarodni aerodrom Tuzla i Zračna luka Mostar. Po njegovom mišljenju, sve tri zračne luke su u operativnom i funkcionalnom smislu u stanju izvršiti adekvatan prihvat i otpremu zrakoplova i putnika te posjeduju licence međunarodnih zračnih luka.
Dodao je kako je u tijeku izgradnja i stavljanje u funkciju Zračne luke Bihać.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija već nekoliko godina aktivno sudjeluje u razvoju zrakoplovne infrastrukture u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz subvencije i kapitalna ulaganja, ustvrdio je Lasić, dodavši kako iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, od sredstava putničke takse-naknade za razvoj i unaprjeđenje zračnog prometa u Federaciji BiH, treba biti realizirano ukupno 13 milijuna maraka.
Po njegovim riječima, transferi međunarodnim zračnim lukama imaju za cilj povećanje njihove konkurentnosti te približavanje usluga zračnog prijevoza korisnicima iz regije.
Zračne luke u FBiH iz godine u godinu bilježe rast broja putnika kao i rast cargo prometa, čime je vidljivo da ova ulaganja imaju i ekonomsku opravdanost, napominje Lasić te ističe kako su zračne luke u FBiH postale bitan čimbenik za regionalni rast i razvoj kako gospodarstva i turizma, tako i ostalih gospodarskih grana u FBiH.
Iako Federacija BiH nije vlasnik navedenih zračnih luka, odluke su donesene s ciljem unaprjeđenja zračnog prometa na teritoriju Federacije BiH, kao i povećanja njihove konkurentnosti u odnosu na druge zračne luke u okruženju.
„Jedan od ciljeva Ministarstva je ulaganje u zrakoplovnu infrastrukturu u FBiH kako bi se ponudila kvalitetna razina usluge te kako bi zračne luke u Federaciji BiH ispunile visoke međunarodne standarde ICAO-a i Eurocontrola i bile još konkurentnije zračnim lukama u okruženju i regiji“, naglasio je Lasić.
Što se tiče željezničkog prometa, uvođenjem linije za Čapljinu „Talgo“ garniturama u lipnju 2017. godine, i puštanjem linije od Sarajeva za Banju Luku u kolovozu iste godine, došlo je do znatnog povećanja u prijevozu putnika koji je u proteklom razdoblju bio u drastičnom padu, kazao je Lasić.
Dodao je kako Ministarstvo još ne posjeduje podatke o točnom broju prevezenih putnika jer su te linije puštene u drugoj polovici 2017. godine.
Kod prijevoza tereta, Željeznice Federacije BiH u proteklim su godinama najveći prijevoznici roba u Federaciji BiH i drže određenu konstantu s blagim porastom prijevoza tereta.
„Smatramo da će se u budućnosti ovaj vid transporta sve više povećavati iz razloga utvrđene politike EU, gdje će se teretni promet na veće udaljenosti gotovo u cijelosti prebaciti na brodski i željeznički prijevoz“, naglašava ministar te napominje kako energetski učinkovitija vozila i čistija goriva vjerojatno neće biti dovoljna za postizanje potrebnog smanjenja ispušnih plinova, što će podrazumijevati veću upotrebu željezničkog prijevoza.
Kada je u pitanju pomorski promet, Lasić ističe kako BiH, odnosno Federacija BiH izlazi na Jadransko more s dužinom obale od 25,80 kilometara na morskom prostoru Klek-Neum, a pošto nema izgrađene pomorske infrastrukture (luka, pristanište, marina) pomorski promet se odvija sporadično u turističke svrhe.
„U zaljev Klek-Neum povremeno uplovljavaju putnički brodovi manjih dimenzija, kao i čamci i jahte svih vrsta, dok pomorskog prometa tereta nema“, ustvrdio je.
Što se tiče riječnog prometa, trenutna situacija je takva da se na plovnom putu rijeke Save obavlja neznatan promet u odnosu na očekivani promet roba.
„Luka Brčko ima oko 120.000 tona prometa na godišnjoj razini i neznatni dio preko Luke Bosanski Šamac. U budućnosti je planirana rekonstrukcija plovnog puta rijeke Save te rekonstrukcija Luke Brčko i pristupnih komunikacija luci čime bi se osigurali preduvjeti za povećanje prometa roba“, kazao je ministar Lasić.
Izvor: Fena
INVESTICIJE
Završena izgradnja nove bolnice u Trebinju
Izgradnja nove bolnice u Trebinju je završena, opremljena je najsavremenijom i najkvalitetnijom opremom, a u toku je priprema dokumentacije kako bi počela sa radom, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je rekao da je potrebno da se dobije upotrebna dozvola i preda zahtjev za početak rada, a nada se da će to biti završeno u januaru.
– Bolnica će imati 281 ležaj, šest operacionih sala, angio-salu koju dosad Hercegovina nije imala, najsavremeniju dijagnostiku, tako da više neće biti potrebe da se odlazi za usluge magnentne rezonace u druge zdravstvene centre – naglasio je Lambeta.
On je izjavio da je u završnoj fazi obnova Odjeljenja neurologije koje je oštećeno u nedavnom požaru.
Prema njegovim riječima, u toku je krečenje, a prije toga su promijenjeni otvori na prostoriji koja je izgorjela, kao i unutrašnja vrata.
– Očekujem da će se u toku ove sedmice kompletno osoblje i pacijenti vratiti na Odjeljenje neurologije – rekao je Lambeta.













BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NEKRETNINE5 meseci prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NEKRETNINE10 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NEKRETNINE1 godina prijeJedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!
-
KONKURSI1 godina prijeDINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeNakon 30 godina: Rješava se pitanje “Razvitka”
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeEvo kako zimi uzgojiti svježe povrće u stanu!
-
NEKRETNINE4 meseca prijeKvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
-
NEKRETNINE11 meseci prijeUsvojen zakon kojim se omogućava povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine



