FINANSIJE
Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, za 3,2 posto, na 113,65 jena.
SVIJET – Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna u fokusu bila britanska funta, koja je nakon odluke Britanaca o napuštanju Europske unije zabilježila rekordni dnevni pad i prema dolaru zaronila na najnižu razinu u 31 godinu.
Kurs funte potonuo je u petak više od 8 posto, na 1,3680 dolara, a u jednom je trenutku zaronio na samo 1,3228 dolara, najnižu razinu od 1985. godine.
Pod pritiskom se našao i euro, pa je njegova cijena prošle sedmice pala 1,4 posto, na 1,1118 dolara.
Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, za 3,2 posto, na 113,65 jena.
Kurs dolara prema japanskoj valuti pao je, 1,8 posto, na 102,20 jena, a u jednom je trenutku, po prvi put nakon dvije i po godine, zaronio ispod 100 jena.
Sve do petka kurs funte blago je rastao jer su ulagači očekivali da će Britanija ostati u EU. Tako je u petak ujutro na azijskim tržištima cijena britanske valute dostigla 1,5018 dolara, najvišu razinu od decembra.
Međutim, kako su počeli stizati prvi rezultati referenduma, tako je funta slabila, a nakon što je objavljeno da je 52 posto Britanaca glasalo za napuštanje EU-a, kurs funte se strmoglavio.
U jednom je trenutku prema dolaru potonuo više od 10 odsto, na 1,3228 dolara, najniže od 1985.
„Vratili smo se u 1985. godinu. U roku od šest sati kurs funte potonuo je 10 odsto. To je zaista nevjerojatno, a izlazak Britanije iz EU dovest će do egzistencijalne krize za Europu“, kazao je Nick Parsons, valutni strateg u NAB-u.
Funta je potonula i na najnižu razinu prema euru u posljednje dvije godine. Euro je u jednom trenutku poskočio više od 8 odsto, na 83,15 penija, a neki tržišni sudionici čak predviđaju da bi idućih mjeseci moglo doći do pariteta dviju valuta.
I dok je prema funti ojačao, u odnosu na ostale valute kurs eura u petak je oštro pao.
Tako je prema dolaru cijene eura u jednom trenutku skliznula 3,6 posto, na 1,0912 dolara, najnižu razinu od marta. Gotovo dva posto euro je u jednom trenutku potonuo i prema franku, na najniže razine od avgusta 2015. godine od 1,0623 franka.
I dok su se funta i euro našli pod pritiskom, ojačale su japanska i švicarska valuta, koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Zbog toga je na tržištima intervenirala švicarska centralna banka (SNB).
„Nakon što su se Britanci na referendumu odlučili za izlazak iz EU-a, švicarski se franak našao pod pritiskom snažnog jačanja. SNB je intervenirao na valutnim tržištima radi stabilizacije situacije i ostat će aktivan na tržištima“, saopštio je SNB.
Velike oscilacije kurseva navele su i ostale centralne banke na intervenciju – uglavnom verbalnu.
Iz britanske centralne banke Bank of England poručili su da prate razvoj situacije na tržištima, da su poduzeli intenzivne rezervne planove i da vrlo usko surađuju s domaćim tijelima vlasti i inostranim centralnim bankama te da imaju 250 milijardi funti sredstava koje mogu ubrizgati na tržište.
Japanski ministar finansija Taro Aso poručio je, pak, da će, ako bude potrebno, Japan odgovoriti na ekstremne oscilacije kurseva valuta, signalizirajući time spremnost na intervencije radi zauzdavanja presnažnog jačanja jena.
Guverner BOJ-a Haruhiko Kuroda također se oglasio saopštenjem u kojem je poručio da je BOJ spreman omogućit izdašne injekcije likvidnosti na financijskim tržištima, a i Europska centralna banka poručila je da pažljivo prati situaciju i da je spremna reagovati.
Do kraja petka sve centralne banke skupine G7 najvećih svjetskih privreda poručile su da su spremne reagovati. Zahvaljujući tome, u posljednjim satima trgovanja u petak situacija se na tržištima donekle smirila.
„Moramo biti oprezni u pogledu intervencija. Mislim da je razloga više nego dovoljno da skupina sedam najvećih svjetskih privreda G7 interveniše“, kazao je Koichi Yoshikawa, izvršni direktor finansija u banci Standard Chartered.
Izvor: Poslovni dnevnik
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca