Rekao je to predsjednik Skupštine grada Zoran Talić u intervju za Glas Srpske i dodao da je suština ove evidencije s jedne strane zaštita, a s druge da gradska imovina bude stavljena u službu razvoja i privlačenja investicija.

Kako vidite mogućnost da se uredi ta prilično neuređena oblast?

TALIĆ: Na sjednicama Skupštine grada su se pojavljivale afere kroz koje smo saznali da su neke parcele ili prostori u sporu, a do tada nismo ni znali da je to imovina grada. Zato je važno da prvo identifikujemo gradsku imovinu, da znamo čime raspolažemo. U jednoj tački dnevnog reda Skupštine će biti navedeno kakvu imovinu imamo, da li se vodi neki postupak i na kojim je sudskim instancama. Grad ne može uticati na sudove, ali se možemo kvalitetnije uključiti u taj postupak. Kada imamo identifikovanu imovinu, možemo lakše donijeti odluke na osnovu kojih će se imovina staviti u službi razvoja i privlačenja investicija.

Često ističete značaj privrede. Kakve su šanse da se privuku investicije i kolika je zainteresovanost za ulaganja?

TALIĆ: Napravljeno je mnogo pomaka, formirana je poslovna zona u Ramićima, drugu formiramo u “Jelšingradu”, a imamo i druge interesantne lokacije. Donijeli smo odluke po kojima se zemljište i objekti mogu davati ispod tržišne cijene i bez naknade ukoliko Skupština utvrdi da je to u interesu grada. Smanjili smo komunalne naknade, a uveden je i niz beneficija. Međutim, moramo ići i u drugom pravcu. Strani i domaći investitori su iskazali interesovanje da ulažu u Banjaluku, ali iz razgovora sa privrednicima, koji već rade i koji bi potencijalno pokrenuli posao, smo uočili da je najveći problem nedostatak kvalifikovane radne snage. Zato ćemo otvoriti centar u kojem će ljudi biti osposobljeni za tražena zanimanja.

Hoće li problem nedostatka radnika bar djelimično biti riješen otvaranjem Regionalnog centra za osposobljavanje kadrova, odnosno transformacijom Radničkog univerziteta?

Reklama

TALIĆ: Odluka o transformaciji Radničkog univerziteta bi u narednom periodu trebalo da se nađe na dnevnom redu Skupštine. Nakon toga ćemo početi akreditaciju kako bismo dobili licence. Plan je da u toku godine centar počne sa obukom radnika. Brojni privrednici su zainteresovani za taj projekat i prekvalifikacija bi trebalo da bude dostupna za široku lepezu zanimanja kao što su drvoprerađivačka, tekstilna, obućarska, obrada metala i mnoštvo drugih. Centar bi donekle trebalo da riješi problem nedostatka kvalifikovanih radnika, ali na tome ipak treba sistemski raditi usklađivanjem tržišta sa upisnom politikom. Centar će biti organizovan kao gradska ustanova i cilj je da se minimalno finansira iz budžeta, a najveći dio da se obezbijedi kroz vlastite prihode i iz međunarodnih fondova.

U javnosti se može čuti da ste atipičan predsjednik Skupštine grada, prije svega, jer ste najmlađi predsjednik do sada, izlazite na teren, razgovarate sa građanima… Koliko ste zadovoljni do sada urađenim?

TALIĆ: Posljednjih pola godine, koliko sam na čelu Skupštine, trudio sam se da maksimalno otvorim vrata kabineta za građane. Primili smo više od 150 građana, na terenu osluškivali njihove probleme i tražili rješenja. Na selima je najveći problem nedostatak vode, puteva, te kako doći do podsticaja za razvoj poljoprivrede. U prigradskom dijelu nedostaje vodovodna i kanalizaciona mreža, a u centralnom vrtići i sportski tereni. Razgovarali smo sa velikim brojem privrednika, predstavnika udruženja i gledali smo da budemo drugačiji. Cilj je da ovaj kabinet postane sredstvo za rješavanje problema i mislim da se u tome uspijeva, ali uvijek može bolje i tome ćemo težiti.

Hoćete li nastaviti taj kontinuitet i u ovoj godini?

TALIĆ: Nastaviću istim tempom jer je to ispravan put. Vodim se devizom da su građani nas birali. Oni su naši poslodavci i treba da gledamo da se s njima ostvari što bolji kontakt i da im se maksimalno pomogne.

Skupština je postala mnogo otvorenija, a u pripremi je i sajt gradskog parlamenta. Koji su dugoročni planovi?

Reklama

TALIĆ: U toku je priprema nove internet stranice gradskog parlamenta i trudićemo se da ona što prije bude u funkciji. Želimo da, pored informacija koje će građanima biti dostupne, ova stranica bude i sredstvo za komunikaciju, da oni mogu da dostave prijedloge, sugestije, primjedbe, kritike i sve ono što bi bilo korisno za razvoj grada. Cilj je da vremenom bude i dostupan program za e-peticiju, te prenos zasjedanja Skupštine. Dugoročni plan je da sve bude u elektronskom obliku, te da digitalizujemo kompletnu Skupštinu u kojoj je oprema iz 2001. godine sa operativnim sistemom “Vindouz 98” i sve je zastarjelo. Ne čekamo pare iz budžeta za te namjene, već smo konkurisali za grantove međunarodnih fondova. Odgovore očekujemo u aprilu ili maju i ako budu pozitivni, mogli bismo odmah početi sa realizacijom.

Važno unaprijediti kulturu

Često prisustvujete kulturnim događajima i podvlačite značaj ove oblasti. Kolike su šanse da Banjaluka postane Evropska prestonica kulture?

TALIĆ: Ukoliko bismo dobili tu titulu za 2024. godinu, to će biti pun pogodak. U slučaju da je ne dobijemo, taj proces kroz koji će grad proći za kandidaturu je veoma bitan jer ćemo unaprijediti kulturu u gradu i podići je na viši novo. Već sada je vidljivo da se počinje više razmišljati i razgovarati o kulturi i njenim potrebama, problemima, manifestacijama i da se počinje ulagati u infrastrukturu koja je potrebna za razvoj kulture.

Izvor: Glas Srpske

Reklama