FINANSIJE
Dijaspora poslala više od 511 miliona KM
BIH – U BiH je iz inostranstva u prva tri mjeseca 2016. godine u ličnim transferima odnosno doznakama uplaćeno 511,32 miliona KM. Potvrđeno je ovo „Nezavisnim“ iz Centralne banke BiH, a ono što je posebno zanimljivo je da je ovaj iznos viši u odnosu na prve kvartale u prethodne dvije godine, jer je u istom periodu 2014. primljen 485,01 milion KM, odnosno 502,82 miliona maraka prošle godine.
Na godišnjem nivou ovi iznosi mjere se milijardama, pa je prema istom izvoru u 2014. godini ličnim transferima u BiH ušlo 2.310,69 miliona maraka, odnosno 2.367,13 miliona maraka prošle godine. Iako, kako navode u Centralnoj banci BiH, primaju personalne transfere iz inostranstva, oni nemaju precizne podatke o tome ko šalje novac i jesu li to sve bh. građani, odnosno naša dijaspora.
Činjenica je, međutim, da je od 1998. do 2015. godine u BiH samo u doznakama uplaćeno oko 35 milijardi KM. Primjera radi, 2010. godine se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slila oko 3,41 milijarda KM, što je za 180 miliona KM više u odnosu na godinu ranije ili 14 odsto BDP-a zemlje.
Analize na makroekonomskom planu govore o tome da je riječ o sredstvima koja su duplo viša od prosjeka zemalja jugoistočne Evrope i predstavljaju ključni pokretač potrošnje, odnosno značajno utiču na platežnu moć stanovnika u BiH koji u velikoj mjeri zavise od novca iz inostranstva. Mesud Mulaomerović, bivši predsjednik Saveza Banjalučana u Švedskoj, pri Svjetskom savezu dijaspore, kaže za „Nezavisne“ da je u ovoj zemlji, prema podacima iz 1996. godine, koji su i dalje najmjerodavniji koje imaju, bilo 65.000 bh. građana, a od toga 12.485 Banjalučana.
„Danas su to i visokoobrazovani, radno sposobni ljudi, veoma uspješni i spremni na ulaganje u BiH, što je dugoročno gledano jedan veliki resurs“, napomenuo je Mulaomerović. S predstavnicima Skupštine grada Banjaluka, dodaje on, razgovarano je o mogućnostima koje postoje, ukoliko se ovaj dio stanovništva prepozna kao resurs. „Obećanje smo dobili da će se raditi na tome. Ubrzo slijedi pokretanje industrijskih grana, proizvodnje i izvoza, ako se dozvole za rad budu mogle dobiti po jednostavnijem i bržem postupku“, naglasio je on.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nema podataka o povratku iz iseljeništva, ali se pozivaju na rezultate istraživanja, prema kojem više od polovine bh. državljana ima namjeru da se vrati. „Iz iskustva u radu s iseljeništvom možemo potvrditi snažan interes da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. U institucijama u BiH iseljeništvo se smatra jednim od najvažnijih finansijsklih i ljudskih resursa za razvoj BiH“, kažu u ovom ministarstvu.
Veliki priliv doznaka smanjuje produktivnost Skoro 20 miliona uglavnom mladih i obrazovanih iz istočne Evrope napustilo je svoje zemlje u prethodnih 25 godina, podaci su MMF-a, koji u analizi ocjenjuje da su potrebne bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla, ali i liberalizacija režima za imigraciju u zemljama koje oskudijevaju visokoobrazovanim radnicima, posebno ljekarima, arhitektama i inženjerima.
„Emigranti su, ipak, najčešće bolje situirani od porodica u zemljama iz kojih dolaze. Veliki priliv doznaka podržao je potrošnju, ali je takođe doveo do porasta kursnih stopa, što je privrede učinilo manje konkurentnim, a smanjena je i produktivnost.
Novac koji se šalje nazad rođacima doveo je do rasta plata brže od produktivnosti, što je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za investiranje u zemlje porijekla, te smanjenu motivisanost za rad“, piše u izvještaju MMF-a.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca