FINANSIJE
Švedska i dalje nesklona zajedničkoj europskoj valuti
ŠVEDSKA – Pipi Duga Čarapa je sad definitivno postala švedska nacionalna vrijednost: Astrid Lindgren je došla na novčanicu švedske krune. Makar to nije jasno rečeno, to zapravo znači da Švedska i dalje nije sklona uvođenju eura…
Što se tiče osobe koju će autorica Pipi Duge Čarape zamijeniti na novčanici, Astrid Lindgren se nema što požaliti. Ona je došla umjesto lika prve švedske i ženske dobitnice Nobelove nagrade za književnost uopće, Selme Lagerlöf. Jedino čime možda može biti nezadovoljna jest njen smještaj na apoen od 20 švedskih kruna – dakle nešto preko 2 eura.
U Švedskoj središnjoj banci Reichsbank su sada, u drugoj fazi uvođenja novih novčanica, predstavili i novi apoen od 200 kruna jer je trenutno velika praznina između novčanica od 100 i 500 kruna. Isto tako, u slijedeće tri godine će se sve zamijeniti pa tako i kovanice – naravno, kruna. Manji iznos, švedske öre su već davno ukinute.
Ali naravno da glavno pitanje glasnogovornici Reichbank Ann-Leeni Mikiver nisu bile glasovite ličnosti Švedske koji će se naći na novčanicama, nego znači li to da ova zemlja praktično odustaje od ideje uvesti zajedničku europsku valutu, euro? “Ne, na to se tako ne može gledati. Stare novčanice su stare 30 godina i moraju se poboljšati mjere sigurnosti protiv krivotvorenja”, odgovorila je Mikiver.
No ipak, ako Švedska želi sada zamijeniti novčanice u vrijednosti od 60 milijardi kruna (a to je jako puno Pipi Dugih Čarapa), to u svakom slučaju znači kako Stockholm u dogledno doba ne razmišlja opet pokrenuti novu inicijativu za uvođenje eura.
Jer u EU, odlaskom Velike Britanije tako ostaje samo jedna država koja je u svojim pristupnim ugovorima zadržala “Opt-Out” klauzulu po kojoj može, ali ne mora uvesti zajedničku valutu: Danska. Ona je zapravo već vezala svoju valutu uz euro, ali Švedska je već dva puta pokušavala uvesti euro – i oba puta je inicijativa propala.
Nakon što je Švedska pristupila EU 1995., svojim građanima je dala vremena sve do 2003. da razmisle o prednostima zajedničke valute. Na tom referendumu se 56% Šveđanki i Šveđana odlučilo zadržati njihovu krunu. Makar taj referendum nije bio obavezujući za vladu, Stockholm je odlučio sve ostaviti po starom – još deset godina.
2013. je taj rok istekao i Švedska je s lakoćom ispunjavala sve kriterije o stabilnosti zajedničke valute, dakle o državnom dugu, deficitu i inflaciji da bi joj bilo dopušteno uvesti euro.
Ali na to se nije mogla odlučiti ni tadašnja manjinska crveno-zelena vlada, a niti prethodna konzervativna vlada nije bila sklona napuštanju krune. U švedskom parlamentu dakle definitivno nije bilo većine za uvođenje eura, a i u Bruxellesu – odnosno u središtu Europske središnje banke u Frankfurtu su morali prihvatiti činjenicu kako su Šveđani zapravo natjerani “kupovati mačka u vreći”: oni su pristupili EU 1995., a euro je uveden tek 1999.
Zato i tada nije bilo velikog pritiska na Švedsku, ali što je sad s tiskanjem novih novčanica? Kad će – i hoće li biti uveden euro? “Sasvim jednostavno rečeno: vidjet ćemo” odgovorila je glasnogovornica Reichsbank.
Zapravo jedno drugo pitanje se nameće kada je riječ o švedskoj valuti: zašto se uopće upušta u trošak tiskanja apoena kad je to zemlja koja je, u usporedbi s drugim zemljama, mnogo dalje odmakla da “običan” novac potpuno izbaci iz svakodnevne upotrebe. Mnogi turisti su zapali u velike nevolje ako su se zatekli u Švedskoj s džepovima punim kruna – ali bez kartice ili mobitela za bezgotovinsko plaćanje. Neke usluge se više uopće ne mogu platiti novcem, a i žvakaću gumu na automatu je najjednostavnije dobiti – mobitelom.
O tome, glasnogovornica švedske središnje banke nije htjela nagađati: “Sve ovisi o potražnji. Mi ćemo izdavati novčanice i kovanice sve dok to traži stanovništvo Švedske. To pomalo ovisi i koji drugi oblici plaćanja će se razviti. Trenutno ima još mnogo staraca i ljudi u provinciji koji još uvijek sve obavljaju gotovinom. U dogledno doba će novčanice još postojati.”
Izvor: Deutsche Welle
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca