FINANSIJE
Švedska i dalje nesklona zajedničkoj europskoj valuti
ŠVEDSKA – Pipi Duga Čarapa je sad definitivno postala švedska nacionalna vrijednost: Astrid Lindgren je došla na novčanicu švedske krune. Makar to nije jasno rečeno, to zapravo znači da Švedska i dalje nije sklona uvođenju eura…
Što se tiče osobe koju će autorica Pipi Duge Čarape zamijeniti na novčanici, Astrid Lindgren se nema što požaliti. Ona je došla umjesto lika prve švedske i ženske dobitnice Nobelove nagrade za književnost uopće, Selme Lagerlöf. Jedino čime možda može biti nezadovoljna jest njen smještaj na apoen od 20 švedskih kruna – dakle nešto preko 2 eura.
U Švedskoj središnjoj banci Reichsbank su sada, u drugoj fazi uvođenja novih novčanica, predstavili i novi apoen od 200 kruna jer je trenutno velika praznina između novčanica od 100 i 500 kruna. Isto tako, u slijedeće tri godine će se sve zamijeniti pa tako i kovanice – naravno, kruna. Manji iznos, švedske öre su već davno ukinute.
Ali naravno da glavno pitanje glasnogovornici Reichbank Ann-Leeni Mikiver nisu bile glasovite ličnosti Švedske koji će se naći na novčanicama, nego znači li to da ova zemlja praktično odustaje od ideje uvesti zajedničku europsku valutu, euro? “Ne, na to se tako ne može gledati. Stare novčanice su stare 30 godina i moraju se poboljšati mjere sigurnosti protiv krivotvorenja”, odgovorila je Mikiver.
No ipak, ako Švedska želi sada zamijeniti novčanice u vrijednosti od 60 milijardi kruna (a to je jako puno Pipi Dugih Čarapa), to u svakom slučaju znači kako Stockholm u dogledno doba ne razmišlja opet pokrenuti novu inicijativu za uvođenje eura.
Jer u EU, odlaskom Velike Britanije tako ostaje samo jedna država koja je u svojim pristupnim ugovorima zadržala “Opt-Out” klauzulu po kojoj može, ali ne mora uvesti zajedničku valutu: Danska. Ona je zapravo već vezala svoju valutu uz euro, ali Švedska je već dva puta pokušavala uvesti euro – i oba puta je inicijativa propala.
Nakon što je Švedska pristupila EU 1995., svojim građanima je dala vremena sve do 2003. da razmisle o prednostima zajedničke valute. Na tom referendumu se 56% Šveđanki i Šveđana odlučilo zadržati njihovu krunu. Makar taj referendum nije bio obavezujući za vladu, Stockholm je odlučio sve ostaviti po starom – još deset godina.
2013. je taj rok istekao i Švedska je s lakoćom ispunjavala sve kriterije o stabilnosti zajedničke valute, dakle o državnom dugu, deficitu i inflaciji da bi joj bilo dopušteno uvesti euro.
Ali na to se nije mogla odlučiti ni tadašnja manjinska crveno-zelena vlada, a niti prethodna konzervativna vlada nije bila sklona napuštanju krune. U švedskom parlamentu dakle definitivno nije bilo većine za uvođenje eura, a i u Bruxellesu – odnosno u središtu Europske središnje banke u Frankfurtu su morali prihvatiti činjenicu kako su Šveđani zapravo natjerani “kupovati mačka u vreći”: oni su pristupili EU 1995., a euro je uveden tek 1999.
Zato i tada nije bilo velikog pritiska na Švedsku, ali što je sad s tiskanjem novih novčanica? Kad će – i hoće li biti uveden euro? “Sasvim jednostavno rečeno: vidjet ćemo” odgovorila je glasnogovornica Reichsbank.
Zapravo jedno drugo pitanje se nameće kada je riječ o švedskoj valuti: zašto se uopće upušta u trošak tiskanja apoena kad je to zemlja koja je, u usporedbi s drugim zemljama, mnogo dalje odmakla da “običan” novac potpuno izbaci iz svakodnevne upotrebe. Mnogi turisti su zapali u velike nevolje ako su se zatekli u Švedskoj s džepovima punim kruna – ali bez kartice ili mobitela za bezgotovinsko plaćanje. Neke usluge se više uopće ne mogu platiti novcem, a i žvakaću gumu na automatu je najjednostavnije dobiti – mobitelom.
O tome, glasnogovornica švedske središnje banke nije htjela nagađati: “Sve ovisi o potražnji. Mi ćemo izdavati novčanice i kovanice sve dok to traži stanovništvo Švedske. To pomalo ovisi i koji drugi oblici plaćanja će se razviti. Trenutno ima još mnogo staraca i ljudi u provinciji koji još uvijek sve obavljaju gotovinom. U dogledno doba će novčanice još postojati.”
Izvor: Deutsche Welle
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE2 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE6 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime



