FINANSIJE
Visoka provizija muči i trgovce i potrošače
BANJA LUKA – Banke u Srpskoj za svako provlačenje kartice prilikom plaćanja na POS terminalima zaračunavaju visoku proviziju trgovcima, a na kraju najveći dio tog troška plaćaju potrošači na koje ga prodavci prevaljuju kroz povećanje cijene robe.
Novi trendovi plaćanja na poček i ulaskom u minus stigli su na velika vrata i na naše tržište pa je sve veći broj stanovnika Srpske koji račune u marketima, buticima, restoranima ili hotelima plaćaju bez upotrebe gotovine. Gotovina je još dominantan vid plaćanja, ali trgovci su primorani na uspostavljanje POS terminala kako ne bi ostali bez kupaca koji preferiraju plaćanje „plastikom“.
Banke trgovcima za instaliranje, korišćenje i održavanje POS terminala prilikom svake transakcije uzimaju značajnu proviziju pravdajući je slabom kupovnom moći stanovništva koje karticama plaća uglavnom sitne račune za koje banka ima veliki trošak. Uz pomoć kartica se vrši i odgođeno beskamatno plaćanje što, sa stanovišta banke, predstavlja beskamatni kredit ili pozajmicu. Iako krajnji kupac direktno ne plaća ovu proviziju prilikom provlačenja kartice činjenica je da trgovci svoje troškove zaračunavaju u krajnju cijenu proizvoda ili usluge.
– Zbog konkurencije sam morao instalirati POS terminal, ali sam se suočio i sa visokom provizijom. Kako sav teret ne bi pao na mene bilo je neminovno da dio prebacim na kupce kroz cijenu proizvoda. Poslujemo u teškim uslovima zbog sve veće prisutnosti velikih tržnih centara i svaki namet nas ugrožava, jer su nam marže već na minimumu – kazao je vlasnik jedne trgovine u Banjaluci.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da visina provizije na bezgotovinsko plaćanje zavisi isključivo od dogovora banke i trgovca i poslovne strategije banke.
– Ne postoji zakonska regulativa koja bi bankama ograničila provizije. Bezgotovinsko plaćanje postaje sve popularnije i s obzirom na to da ne mogu pobjeći jedni od drugih prisiljeni su na dogovor na obostrano zadovoljstvo – kaže Mišić.
Bankarske provizije na kartično plaćanje robe i usluga u zemljama EU znatno su niže nego u BiH. Od decembra prošle godine cijena korišćenja POS terminala koju plaćaju trgovci u EU ograničena je na svega 0,2 do 0,3 odsto, dok trgovci u Finskoj ne plaćaju proviziju. Sličan primjer slijedi i Srbija jer je u pripremi nacrt zakona kojim bi sadašnje provizije iznad tri odsto bile smanjene čime bi potrošači i mali trgovci bili zaštićeni.
– Logično je da su u BiH ove provizije više u odnosu na EU jer smo mi malo tržište na kome se ostvaruje i višestruko manji broj transakcija – kaže Mišić i dodaje da i u BiH ipak postoji prostor za racionalizaciju.
Banke u Srpskoj instalirale su do kraja juna 4.535 POS terminala za bezgotovinsko plaćanje, a njihov broj je porastao za 23 u odnosu na kraj 2015. godine.
Ugroženi mali trgovci
Kupci u malim prodavnicama i kioscima nerijetko ostanu bez cigareta, novina, žvaka i drugih sitnica zbog nemogućnosti plaćanja karticom jer trgovine sa manjim obimom prometa uglavnom nemaju instalirane POS terminale. Vlasnici ovih radnji kažu da nemaju interes za uvođenje terminala za bezgotovinsko plaćanje jer bi im ionako male marže dodatno pale.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca