FINANSIJE
Banke preko provizija pri plaćanju računa uzimaju velike pare od građana
BEOGRAD – Banke su smanjile kamate na kredite, ali su povećale provizije i naknade, tako da i dalje onima koji nisu prešli na elektronsko plaćanje izbijaju novac iz džepa.
Takvih je u Srbiji i dalje veoma mnogo, naročito među najstarijima. Zbog toga su u prva tri mjeseca ove godine, samo na provizijama platnog prometa, banke inkasirale 24,2 miliona evra.
Bankari dobar dio imaju i od naknada za obradu kredita, koje se kreću od jedan do 3,5 odsto, u zavisnosti od iznosa zajma. Što je veći kredit, to je veća naknada, a uz to, neke banke naplaćuju i godišnje održavanje kredita koje može da se kreće, u slučaju gotovinske pozajmice, pišu Večernje novosti.
U zavisnosti od toga u koju banku građani uđu, plaćanje jednog računa koštaće ih od 45 do 150 dinara.
„To znači da ćete za sedam računa, koliko minimum svakog mjeseca plaća jedno domaćinstvo, u nekoj banci platiti čak 1.050 dinara na ime provizija. Ako biste preko, recimo, te iste banke nastavili da izmirujete svoje obaveze prema javnim komunalnim preduzećima, to bi vas za godinu dana koštalo više od 12.600 dinara“, objašnjavaju ekonomisti.
Većina banaka svojim klijentima naplaćuje manje naknade, ali ih se ne odriču u potpunosti, jer statistika pokazuje da godišnje samo kroz provizije banke zarade oko 300 miliona evra. Minimalni iznos provizija u većini banaka je oko 60 dinara, dok je naknada nešto niža za one koji u toj banci imaju otvoren račun. Naknada se povećava kako se povećava iznos računa, pa može da dosegne i nevjerovatnih 10.000 dinara.
Isti princip se primjenjuje i kada je u pitanju maksimalan iznos, ali bi ta jedna uplata morala biti u iznosu većem od nekoliko stotina hiljada dinara.
„Banke same određuju cijenu provizija i naknada. Ove usluge su skupe, jer želimo da klijenti što više koriste elektronsko bankarstvo. U tom slučaju nemaju ni dinar troška. Kada su u pitanju naknade za kredite, u cijenu ulazi rad službenika koji priprema i ovjerava dokumentaciju, naš IT sistem, struja…“, navode u jednoj banci koja posluje u našoj zemlji.
Banke koje imaju veći broj šaltera privlače klijente nižim provizijama kako bi im potom ponudile i druge usluge, a druge banke podižu proviziju jer šalju poruku građanima da ne žele da se bave platnim prometom.
Provizija se ne naplaćuje za račune „Infostana“, a najjeftinije je plaćanje računa u pošti, gde se za svaku uplatu do 3.500 građanima uzima 35 dinara. Za račune do 600.000 dinara zaračunava se provizija od jedan odsto od iznosa uplate, a za sve iznad toga „Pošta“ ima fiksnu tarifu od 6.000 dinara.
Izvor: Novaekonomija.rs
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Jedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!
Vujić: Zatvaramo Invictus Technology Group, tužićemo banke
Mišković povlači “Standard” sa Sarajevske berze, šta je u pozadini
-
NEKRETNINE7 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI2 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE10 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE12 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca