FINANSIJE
Zaduživanje RS nepovoljno i približava se zakonom definisanoj granici
BANJA LUKA – Ukupan dug Republike Srpske (RS) je u proteklom petogodišnjem periodu porastao za 1,4 milijardu KM (više od 1/3) i, krajem 2015. godine dostigao je gotovo 5,3 milijardi KM, dok zaduživanje ovog bh. entiteta ima nepovoljne tendencije, a pokazatelji zaduženosti se približavaju zakonom definisanim limitima.
Otplata glavnice ukupnog duga u 2015. godini iznosila je 566 miliona KM i dvostruko je veća nego u 2011., ukazano je u reviziji učinka „Upravljanje zaduživanjem i dugom u RS-u“ koju je sačinila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a.
U posmatranom petogodišnjem periodu otplaćeno je 2,2 milijarde KM glavnice ukupnog duga RS. Samo u 2015. godini, RS je platila 106 miliona KM kamate po osnovu ukupnog duga.
Revizori preciziraju da je u 2014. godini servis duga RS iznosio oko 600 miliona KM, a očekuje se da u 2018. godini dostigne gotovo milijardu KM.
– Ukupan dug i servis tog duga kontinuirano rastu, a takva tendencija za servis duga se očekuje i u budućem periodu. Posljednjih godina, kretanje ključnih makroekonomskih pokazatelja, poput veličine bruto domaćeg proizvoda (BDP), izvoza, neto plaća, poreskih i neporeskih prihoda i slično, ukazuje na stagnaciju u rastu i razvoju RS – naglašava revizija.
U posmatranom periodu povučeno je 3,7 milijardi KM, gotovo 1,5 milijardi više nego što je otplaćeno.
– Posebno je zabrinjavajuće sve veće zaduživanje za podršku budžetu, na koju se, posljednje tri godine, odnosi više od polovine ukupno povučenih sredstava u RS po osnovu zaduživanja. Dug RS je dominantna komponenta ukupnog duga, s aspekta učešća u stanju, povlačenja sredstava po osnovu zaduživanja, otplate, ali i plaćenih kamata –ukazuje se u ovoj reviziji učinka upravljanja zaduženjem i dugom RS-a.
Istim intenzitetom su porasle obje kategorije ukupnog duga, i vanjski i unutrašnji (za po 37 posto), dok je javni dug RS porastao za 29 posto. Pri tome je, u apsolutnom iznosu, vanjski dug porastao za oko 815 miliona, a unutrašnji za oko 615 miliona KM.
-U periodu od 2011. do 2015. godine, dug RS kao najznačajnija komponenta ukupnog duga porastao je za 565 miliona KM. U istom periodu, po osnovu kamata i drugih troškova za zaduženja koja čine dug RS plaćeno je preko 200 miliona KM. Povlačenje sredstava po osnovu zaduženja za potrebe budžeta RS ubrzano raste i od 2013. godine čini više od polovine ukupno povučenih sredstava po osnovu zaduživanja u RS – navodi se u izvještaju.
Pri tome učešće ukupnog duga u BDP se povećalo sa 46,27 posto krajem 2010. godine na 57,29 posto krajem 2014. godine i približava se u zakonom definisanom ograničenju od 60 posto.
Servis ukupnog duga u odnosu na BDP porastao je sa 2,8 posto u 2011. na 5,9 posto u 2014. godini.
Zaduženje na domaćem tržištu je, prevashodno, rezultat izostanka realizovanja zaduženja kod međunarodnih finansijskih institucija za podršku budžetu, a ne strateškog i planskog pristupa.
U posmatranom periodu, za potrebe Budžeta RS, izvršeno je 12 emisija obveznica RS u vrijednosti 576 miliona KM. Najznačajniji kupci ovih obveznica su bile banke sa sjedištem u RS i javni sektor RS.
Emisije obveznica, po pravilu, su vršene u vrijeme kada nisu realizovana zaduživanja kod MMF-a.
Izvršeno je, u posmatranom periodu, 35 emisija trzorskih zapisa u vrijednosti oko 723 miliona KM, uz značajne oscilacije u cijeni i interesovanju investitora
Revizija učinka pokazuje da nisu ispunjene odgovarajuće pretpostavke za uspješno upravljanje zaduživanjem i dugom u RS.
Iako su pokazatelji zaduženosti i otplate duga, u posmatranom periodu, imali rastuće tendencije, uočljiva je nekompletnost strateškog okvira, neusaglašenost regulatornog okvira, nepostojanje funkcionalne i sveobuhvatne baze podataka o dugu, odsustvo sistemskog pristupa planiranju zaduživanja i izvještavanje koje nije orjentisano na učinak, upozoreno je u reviziji učinka „Upravljanje zaduživanjem i dugom u RS-u“ koju je sačinila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a.
Izvor: Fena
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca