FINANSIJE
Plate u većini opština skromno porasle, samo rijetke odskočile
Za posljednjih pet godina prosječna neto plata u Srpskoj porasla je u većini opština, a kada se pogleda njihov prosjek, rast je skroman – 23 marke.
Rast plata u nekim od njih, međutim, drastično odskače od tog prosjeka. Plata je tako za pet godina najviše porasla u maloj opštini Petrovac, čiji stanovnici su prošle godine imali prosječnu platu od 841 KM ili tačno 280 KM više nego u 2013. godini. Po tom rastu, prati je samo opština Istočni Stari Grad u Istočnom Sarajevu, gdje je prosječna plata za 5 godina porasla za 217 KM i prošle godine je dostigla cifru od 820 maraka.
Načelnik opštine Petrovac Milan Grbić objašnjava da su na ovakav skok uticale dvije promjene koje su se dogodile u opštini.
– Jedno je to što smo povećali i koeficijente za obračun plata, a povećana jijena rada za 30 odsto, odnosno sa 100 maraka na 130 maraka. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina zaposleno je novih ljudi, prvenstveno traktorista i sjekača šume, čije su plate su od 1.500 do 2.300 maraka, a na to su plaćeni i porezi i doprinosi, što je značajno uticalo na rast tog prosjeka. Do skoro mi nismo imali tih radnika uopšte, već smo iznajmljivali firme koje su radile za nas, a sada to radimo u vlastitoj režiji i isplatnije je za šumsko gazdinstvo. I imali smo dva traktora koja su malo radila i bili slabo plaćeni, a sada se to promijenilo – objašnjava Grbić.
Na pitanje da li se u ovoj opštini sada i bolje živi nego prije pet godina, kada je prosječna plata bila svega 561 marku, on ističe da standard jeste malo bolji, ali da to nije ništa drastično.
– Bolje se živi, ali sve to i stagnira već neko vrijeme, dok potrošačka korpa poskupljuje. I tih 800 maraka realno je malo u odnosu na to. Osim toga, svi su u kreditima, ali mislimo da će biti bolje u budućem nekom periodu – kaže Grbić.
Da stanovništvo u nerazvijenim opštinama, bez obzira na nominalni rast ili pad plata, teško živi smatra i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. U opštini kojom rukovodi je, recimo, u posljednjih pet godina prosječna plata pala za 54 marke, iako je i ona dio grada Istočno Sarajevo, baš kao i Istočni Stari Grad, u kojem je zabilježen veliki rast.
Srbija– Što se tiče prosječne plate na Istočnoj Ilidži, mogu slobodno da kažem da je kod nas u posljednjih deset godina napravljena situacija da dolaze privredni subjekti koji su iz privatnog sektora i nalaze ovdje sjedište i samim tim zapošljavaju ljude iz ovog mjesta. To što su plate u tim granama male, one su uticale na prosječnu platu i ona je nešto niža u odnosu na neki period prije pet godina, ali je u apsolutnom broju veći broj ljudi našao posao. Najveći broj zaposlenih je u uslužnom sektoru, gdje plate nisu velike – objašnjava Božović.
Ističe i da su se u Istočnom Starom Gradu posljednjih godina desile slične promjene, odnosno razvija se hotelijerstvo, što je prvenstveno uticalo na rast plata.
– Ipak, kada pogledate te plate i potrošačku korpu i rast troškova, ja bih rekao da ljudi ne žive bolje, već lošije u odnosu na prije 5-6 godina, pa čak i u odnosu na prije deset godina – priznaje on.
U sličnoj su situaciji i stanovnici Bileće, gdje su zaposleni prošle godine živjeli sa čak 53 KM manje nego pet godina ranije, a prosječna plata i u Bijeljini je za 17 maraka bila manja nego u 2013. godini.
Najveći pad, ipak, imala je opština Kupres, gdje se prošle godine zarađivalo prosječno svega 505 maraka, a to je čak 93 KM manje nego u 2013. godini. Situacija nije mnogo bolja ni u Donjem Žabaru gdje su zaposleni lane imali svega 564 KM plate, što je 44 marke manje nego pet godina ranije.
Manje se u posljednjih pet godina zarađuje i u Gacku u kojem je, inače, prosječna plata među najvećim u Srpskoj, zahvaljujući tome što je mnogo stanovnika zaposleno u rudniku i termoelektrani. Prošle godine u Gacku je prosječna neto plata bila 997 KM, dok je u 2013. godini iznosila 1.013 maraka.
Nasuprot tome, u Ugljeviku, gdje rudnik i termoelektrana, takođe, zapošljavaju mnogo ljudi, prosječna plata je u proteklih pet godina stalno rasla – sa 1.089 KM u 2013. godini na 1.135 KM prošle godine. Veće plate od njih imaju samo zaposleni u Stanarima, koji su sa prosječnom platom od 1.180 KM rekorderi prošle godine.
Izvor: Srpskainfo.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca