ENERGETIKA
Biogasne elektrane krupna, ali isplativa investicija
U Bosni i Hercegovini se drvna biomasa značajno koristi za proizvodnju toplotne energije, dok se poljoprivredna biomasa, prvenstveno stajnjak, vrlo malo koristi u energetske svrhe.
Na to ukazuju stručnjaci, ističući da se i ova masa može vrlo dobro iskoristiti za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije, te đubriva u elektranama na biogas.
Po procjenama organizacije USAID, potencijal biomase za proizvodnju električne energije iz poljoprivrede, drvoprerađivačke i šumarstva može dostići iznos od 7 odsto od ukupne postojeće proizvodnje električne energije u zemlji. Analiza stočnog otpada i otpada od usjeva pokazuje, međutim, veliki neiskorišteni potencijal za proizvodnju energije u BiH, a problem je što je većina farmi mala i nemaju dovoljne količine biomase da bi im se isplatila investicija u postrojenje na biomasu.
Stručnjaci tvrde i da korištenjem biomase kao goriva mogu da profitiraju svi, a potencijal poljoprivredne biomase i potreba udruživanja poljoprivrednika u tom smjeru bili su i tema panel diskusije “Udruživanje farmera – rješenje za biogasne elektrane u BiH“, koja je održana u okviru Međunarodne konferencije „Energa 2019“.
Kako je objasnio Nikica Prskalo iz zemljoradničke zadruge Livač, investicije u biogasne elektrane omogućavaju subvencionisanu proizvodnju struje, dodatni izvor prihoda, razvoj ruralnih područja i otvaranje novih radnih mjesta. Eksperti podsjećaju i da je biomasa ekološki prihvatljiv i obnovljiv izvor energije, ali se trenutno proizvodnja i prodaja električne energije iz ovih resursa ne koristi dovoljno u BiH.
Ekspert za energetiku USAID projekta “Investiranje u sektor energije” Fahrudin Kulić naveo je tokom panela da nepravilno odlaganje đubriva dovodi do zagađenja zemlje, vazduha i podzemnih voda, a da đubrivo istovremeno ima veliki energetski potencijal.
Po njegovim riječima, dobro je da u BiH obezbijeđena cijena otkupa električne energije iz elektrana na biogas, koja omogućava poljoprivrednicima podsticaj da investiraju u elektranu i da pravilnim rukovanjem i odlaganjem otpada štite životnu sredinu, te da imaju dodatni izvor prihoda.
– Jako je bitno što postoji zagarantovana otkupna cijena električne energije iz biogasnih elektrana, što je podsticaj i za njihovu izgradnju. Otvaranjem biogasnih elektrana ne samo da štitimo životnu sredinu, nego kreiramo i novu ekonomsku vrijednost – rekao je Kulić, te dodao da se propisi za zaštitu životne sredine moraju rigoroznije provoditi, kako bi se poljoprivrednici dodatno podstakli na primjenu ovih mjera.
Po njegovim riječima, za procjenu potencijala investicije svakako mogu pomoći katalog i softver koji služe za analizu isplativosti investiranja u kogenerativna postrojenja na biomasu u BiH, a koji su razvijeni u sklopu projekta “Investiranje u sektor energije” i dostupni su na veb stranici USAID.
Subvencionisani otkup električne energije iz elektrana na biogas unapređuje i održivost i konkurentnost farmi, ističu iz ove organizacije. Jedna od glavnih prepreka za izgradnju elektrana na biogas je, međutim, usitnjenost poljoprivredne proizvodnje.
I predstavnici udruženje iz oblasti poljoprivrede usaglasili su se da je potrebno da se poljoprivrednici udružuju kako bi obezbijedili dovoljnu količinu sirovine za biogasnu elektranu i tako učinili investiciju u elektrane isplativom. Analize su pokazale da bi investicija u izgradnju biogasne elektrane srednje veličine iznosila oko tri miliona maraka.
– Potrebna nam je strategija na državnom nivou, jer je cijena opreme i tehnologije za biogasne elektrane vrlo visoka. Investicije su velike i zbog toga je potrebno ubrzati proces dodjeljivanja svih dozvola i jasno znati kakvi se rezultati mogu očekivati – kaže Vedat Pašić iz Udruženja prerađivača mlijeka BiH.
Da problem odlaganja stajnjaka i otpada iz drugih srodnih industrija postoji, potvrdili su i predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac, te Nermin Ahmić iz Udruženja peradara ZDK, koji ističu da bi zajednički trebalo naći rješenje za to, a da su elektrane na biogas sigurno jedna dobra mogućnost za to.
Trećina ostataka od usjeva može se koristiti za energiju
Biomasa u poljoprivredi obuhvata ostatke godišnjih usjeva, odnosno ostatke koji ostaju na polju poslije žetve, a sačinjeni su od različitih dijelova biljaka kao što su stabljike, grane, listovi, pljeva i koštice. Osim toga, tu su i ostaci iz stočarstva, odnosno stajski otpad ili đubrivo, a za dobijanje energije su mogu koristiti i ostaci iz višegodišnjih zasada, odnosno drvni ostaci nakon redovnog održavanja voćnjaka, vinograda ili maslinjaka.
To su vrlo korisni izvori energije, koji su za sada u BiH dosta zanemareni. Procijenjeno je da se oko trećina ostataka od usjeva može koristiti za proizvodnju energije, dok se dvije trećine ostataka od usjeva koriste na stočnim farmama kao prostirka za stoku ili se ostavljaju na zemljištu kao đubrivo.
Izvor: Srpskainfo.com
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca