ENERGETIKA
Srbija do kraja godine završava dio „Turskog toka“, Srpska sljedeća
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je danas da ima informacije da Srbija treba već do kraja godine da završi najveći dio gasne mreže na izgradnji gasovoda „Turski tok“, te da je Republika Srpska sljedeća na redu.
„To je veliki projekat kojim će se baviti Republika Srpska. Vidim gasifikaciju kao jedan zajednički projekat. Srbija je na to potpuno spremna. Nadamo se da neće biti nekih novih problema i prepreka u realizaciji tog gasovoda“, rekao je Đokić Srni u Beogradu, gdje učestvuje na Ekonomskom samitu Srbije.
On je rekao da je za Srpsku od velike važnosti razvoj zajedničkih energetskih projekata sa Srbijom, a jedan od njih je izgradnja hidroelektrana na Drini, te podsjetio na projekte izgradnje hidroelektrana na gornjem toku Drine – „Buk bijela“, „Foča“ i „Paunci“.
Đokić je rekao da se intenzivno posljedih mjeseci radi na tome, od trenutka kada su vlade Srpske i Srbije i politički predstavnici na najvišem nivou donijeli odluke da se to zajedno realizuje.
„Poznato je da smo mi u jednoj fazi bili krenuli sami, ali evo sada smo se zajedno sa Srbijom usmjerili ka realizaciji tih projekata, za koje vjerujem da će biti veoma uspješno ostvareni i da će to biti jedan od preokreta u pogledu ukupne ekonomske saradnje Republike Srpske, jer prvi put dobijamo zajedničke objekte, dobijamo velike investicije koje zajedno realizujemo“, rekao je Đokić.
On je podsjetio da je Srbija sarađivala i bila prisutna na razne načine u Srpskoj kroz neke investicije i kompanije, ali da je ovo sada prvi put da postoje tako značajni projekti koji će biti realizovani zajedno.
„Biće to jedno novo veliko iskustvo za nas, ali i snažna poruka ljudima i u Srpskoj i Srbiji da radimo zajedno na obezbjeđenju razvoja“, rekao je Đokić.
Kada je riječ o gasifikaciji Republike Srpske, Đokić je rekao da ona treba da se izvrši priključenjem na „Turski tok“ i da jedan krak gasovoda treba da se odvoji i da ide kroz Republiku Srpsku, koja je to i planirala u svojoj strategiji.
„Gasna mreža je neophodna Republici Srpskoj, gasifikacija područja Srpske treba da se proširi osim dijela koji sada ima, Zvornik, dijelovi Istočnog Sarajeva. Nekoliko naših privrednih kolektiva već koriste gas, to je prije svega najviše `Alumina`“, kaže on.
Đokić je dodao da je Bijeljina „na pragu“ da zaokruži gasni projekat i pusti gas u Bijeljini. „Infrastruktura na nivou grada je završena i radi se sada pri kraju priključni gasovod od Šepka do Bijeljine“, rekao je on.
Takođe, istakao je da je važno da se poveća obim stranih investicija i da je za Srpsku veoma značajno što je pitanja energetskog razvoja stavila gotovo na prvo mjesto.
Đokić je reka da je veoma važno što su predstavnici Srpske zastupljeni na Ekonomskom samitu Srbije u Beogradu, te dodao da je Republika Srpska prihvaćena kao partner.
„Jako je važno da su pogledi usmjereni na Republiku Srpsku na način da poštuju Srpsku i da je prihvataju kao svog partnera. Mi sada tu partnersku ulogu moramo samo da dokažemo i kroz ovakve skupove, ali i kroz praktičan rad gdje ćemo realizovati ono o čemu govorimo“, rekao je Đokić.
On je naglasio da je za Republiku Srpsku od posebnog značaja što je pitanja svog energetskog razvoja sada stavila skoro na prvo mjesto u pogledu njenih razvojnih mogućnosti i potencijala na kojem će bazirati svoj razvoj u narednih nekoliko godina, te da ima vrlo ambiciozan plan po tom pitanju.
„Želimo proizvoditi novu energiju, nove kilovat-časove, a pritom želimo da budemo dio svijeta, da u okviru opštih politika i mi funkcionišemo, da ne dođemo u sukob sa njima i da energetska tranzicija bude proces kroz koji normalno prolazi i Republika Srpska“, istakao je Đokić.
On je naveo da je u okviru ovog samita već ostvario kontakte sa Janom Mihajlovom, koja je i predsjednik Savjeta stranih investitora u Srbiji, a koja je prihvatila njegov poziv da posjeti Republiku Srpsku, te da očekuje da će tokom jeseni biti prilika da je ugosti.
„Za nas je veoma važno da predstavimo Republiku Srpsku kao mjesto sigurnih investicija. Mi već imamo Zakon o stranim investicijama koji štiti stranog investitora, kao i domaćeg“, rekao je Đokić, ističući da je važno da se poveća obim stranih investicija, te da je Republika Srpska na to veoma spremna i ima ne samo politiku, nego i konkretne inicijative.
On je rekao da energetika sve više postaje tema, ne samo u Srpskoj, nego i u širem regionu od Srbije, te da se sve više pažnje posvećuje tranziciji i realizaciji projekata kroz proizvodnju energije koja se dobija iz obnovljivih izvora kao što je voda, sunce, vjetar i biomasa.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je to shvatila odavno i ima strategiju razvoja energetike do 2035. godine kojom su obuhvaćena sva ključna pitanja.
On je podsjetio da je 21. vijek, vijek znanja, novih tehnologija i velikih promjena koje će globalno da se ostvare, te dodao da se ljudi moraju edukovati da bi shvatili koliki je značaj tih promjena i kako da im se prilagode.
„Smatram da je za nas od velike važnosti da sve promjene koje ćemo učiniti budu jedan vid sigurnosti za ljude, da to bude nada za mogućnost boljeg i kvalitetnijeg života ovdje i za opstanak ljudi na ovim prostorima“, istakao je Đokić.
Naveo je da je na skupu bilo riječi o tome da je Srbija veoma pogođena odlivom stanovništva, da su velike migracije, ne samo u Srbiji ili BiH i Srpskoj, nego su migracije zahvatile svijet.
„Mi gradove moramo pripremati za to da budu u funkciji prihvata tog stanovništva koje teži danas da živi u gradovima ili oko velikih gradova ili većih centara. I Srpska ima nekoliko takvih većih centara“, rekao je Đokić.
Preuzeto: Nezavisne
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca