Connect with us

INVESTICIJE

Za proizvodnju hrane podsticaj od 325.000 KM

BANJA LUKA – Gradonačelnik Slobodan Gavranović uručio je u petak 134 ugovora poljoprivrednicima o subvencionisanju proizvodnje hrane. Za te namjene iz budžeta grada izdvojeno je oko 325.000 KM.

Objavljeno

 


Gavranović je na skupu u Banskom dvoru istakao da su sredstva prikupljena na osnovu naknade za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe.

– Za subvencije je konkurisalo 160 poljoprivrednika, a njih 134 su ispunila uslove i dobila pojedinačne iznose od 1.000 do 5.000 KM. Na kraju ovo treba da rezultuje poboljšanjem kvaliteta zemljišta, ali i većim prinosima na njihovima parcelama – rekao je Gavranović.

Dodao je da je Gradska uprava u teškom vremenu izdvojila sredstva za poljoprivredu, za zapošljavanje i privredu grada.

– To nisu mala sredstva sa stanovišta budžeta, ali su nedovoljna poljoprivrednicima, imajući u vidu ukupno stanje u društvu i potrebu da se ekonomija brže razvija. Ipak, trasiran je dobar pravac i osnova da grad, ali i Republika Srpska, sa povećanjem budžetskih prihoda i bruto društvenog proizvoda u privredi, počne izdvajati još značajnija sredstva za poljoprivrednike i brži razvoj proizvodnje hrane – kazao je Gavranović.

Naglasio je da su kroz Centar za razvoj i unapređenja sela za podsticaje u posljednje tri godine plasirana oko 2,4 miliona KM, uključujući i ovu liniju pomoći.

– Tačnije, u periodu od 2013. do 2016. godine po osnovu naknada za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe za ukupno 341 poljoprivredno gazdinstvo dodijeljena su sredstva u iznosu od 826.000 KM – kazao je Gavranović.

Poljoprivrednik Dejan Rašić, koji se bavi voćarstvom, dobio je podsticaj od 5.000 KM

Reklama

– Ova sredstva mnogo mi znače. Imam dva hektara zasada lješnjaka, a nisam dugo u ovom poslu, pa je teško sve sam finansirati. Dvije godine apliciram i prolazim na ovim javnim pozivima, pa sam zadovoljan podrškom koju dobijam – rekao je Rašić.

Nije kampanja
Slobodan Gavranović je odbacio sve špekulacije o tome da je dodjela ovih subvencija politički motivisana zbog predizborne kampanje.

– Rasterećen sam u priči  uvezi sa izborim, jer nisam ni kandidat ni učesnik kampanje. Uvijek sam se zalagao da se iz ovakvih stvari, kao što su podsticaji za proizvodnju hrane, isključi politika i uticaji. Uvijek smo radili transparentno po pravilniku i proceduri – kazao je Gavranović.

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati
Reklama

INVESTICIJE

Završena izgradnja nove bolnice u Trebinju

Objavljeno

 

Od

Izgradnja nove bolnice u Trebinju je završena, opremljena je najsavremenijom i najkvalitetnijom opremom, a u toku je priprema dokumentacije kako bi počela sa radom, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.

Lambeta je rekao da je potrebno da se dobije upotrebna dozvola i preda zahtjev za početak rada, a nada se da će to biti završeno u januaru.

– Bolnica će imati 281 ležaj, šest operacionih sala, angio-salu koju dosad Hercegovina nije imala, najsavremeniju dijagnostiku, tako da više neće biti potrebe da se odlazi za usluge magnentne rezonace u druge zdravstvene centre – naglasio je Lambeta.

On je izjavio da je u završnoj fazi obnova Odjeljenja neurologije koje je oštećeno u nedavnom požaru.

Prema njegovim riječima, u toku je krečenje, a prije toga su promijenjeni otvori na prostoriji koja je izgorjela, kao i unutrašnja vrata.

– Očekujem da će se u toku ove sedmice kompletno osoblje i pacijenti vratiti na Odjeljenje neurologije – rekao je Lambeta.

Reklama

SRNA

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu