ANALIZE
Na veliku potražnju za nekretninama utiču ovi faktori
Kolika je potražnja za stanovima u Banjaluci najbolje govori podatak da je trenutno aktivno stotinak gradilišta iz oblasti stanogradnje, a da je prošle godine svaki četvrti novi stan prodat upravo u najvećem gradu Srpske.
Osim što je najveća potražnja i prodaja, u Banjaluci su stanovi već godinama najskuplji. Tako je, po podacima Zavoda za statistiku RS, prošle godine prosječna cijena prodatih novih stanova u ovom gradu bila 2.303 KM po kvadratu, a prodato je 547 stanova. Inače, u cijeloj Republici Srpskoj je lani zabilježena prodaja 2.269 novih stanova po prosječnoj cijeni po kvadratu od 1.632 marke.
Dragan Milanović, iz Agencije za promet nekrentinama REMAX Banaluka, za Srpskainfo kaže da otprilike polovina kupaca stanova u Banjaluci dolaze iz drugih, manjih sredina. Ostali kupci su Banjalučani koji nisu riješili stambeno pitanje, zatim oni koji kupuju stanove da bi ih rentali i naši ljudi iz cijele RS koji rade u inostranstvu.
– Znamo da je Banjaluka centar Srpske u svemu, i to je njen potencijal. U malim sredinama ljudi veoma rijetko kupuju nekretnine. Ako imaju viška novca, onda se odluče za kupovinu u Banjaluci. Neko dođe tu da živi, neko šalje djecu na studije, neko izdaje zbog popriličnog prinosa na uloženi kapital – objašnjava Milanović.
Njegov utisak je da velika potražnja za stanovima nije odraz rasta životnog standarda, već da drugi faktori utiču na to.
– Najznačajnije je to što su kamate na štednju veoma niske već duže vrijeme, gotovo da ih i nema, a u evropskim zemljama su čak i negativne. Recimo, ako imate 100.000 KM štednje u banci, vi gotovo da i nemate neki prinos, odnosno „pojede“ ga inflacija. Ali, za te pare možete kupiti stan u Banjaluci od 40 kvadrata na odličnoj lokaciji i onda ga izdavati. Od toga godišnje minimalno možete da prihodujete 4.000 KM – ilustruje Milanović.
Istovremeno su pale kamatne stope na kredite, pa su, kako ističe, ovi izvori postali dostupniji onima koji stanove kupuju tako što se zaduže.
– Zatim, naši ljudi koji su otišli u inostranstvo prije četiri-pet godina iz bilo kojeg dijela RS sada su u prilici da kupe neki manji stan u Banjaluci u kojem borave kada dođu ovamo. Oni više ne prave trospratne kuće u svojim rodnim krajevima, već uzimaju stanove u Banjaluci, jer im je to ekonomski isplativo – ističe Milanović.
Dalje, kako navodi, ljudi koji imaju viška novca se rijetko odlučuju da pokrenu neki biznis zbog nepovoljnog poslovnog ambijenta, pa ulažu u nekretnine, jer i kada se dese turbulencije na tržištu ne mogu da izgube u potpunosti na vrijednosti.
On zaključuje da će stanogradnja u Banjaluci biti veoma atraktivna dijelatnost sve dok vlada velika potražnja za stanovima, a potražnja utiče i na cijenu.
Sekretar Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori RS, Mile Petrović, za Srpskainfo kaže da se ekspanzija u oblasti stanogradnje u RS, naročito u Banjaluci, može očekivati i u narednom periodu.
– Nezahvalno je davati prognozu do kada tačno će biti ovakav trend, ali za očekivati je da se najviše gradi u većim gradovima kao što su Banjaluka, Istočno Sarajevo, Trebinje, te Bjeljina, jer ovi gradovi raspolažu s atraktivnim lokacijama, a istovremeno zauzimaju i dobar geografski položaj. Na konačnu prodaju stanova utiče kupovna moć stanovništva, kako domaćeg tako i dijaspore, koji zbog malih kamata na štednju u bankama kao isplativiji oblik štednje vide kupovinu nekretnina u Republici Srpskoj – objašnjava Petrović.
Procvat u Istočnom Novom Sarajevu
Nakon Banjaluke, najviše novih stanova u Srpskoj prodato je u Istočnom Novom Sarajevu (416 stanova po prosječnoj cijeni po kvadratu od 1.340 KM).
Slijede Doboj, gdje su prodata 302 nova stana (prosječna cijena po kvadratu 1.410 KM), Trebinje (251 stan po prosječnoj cjeni od 1.776 KM po kvadratu) i Bijeljina (190 stanova po prosječnoj cijeni od 1.366 KM po kvadratu). Dakle, u 5 gradova RS prodata su 1.706 nova stana od ukupno prodatih 2.269 u cijeloj RS.
Na pitanje zbog čega vlada značajna potražnja za stanovima u Istočnom Novom Sarajevu, Milanović kaže da je presudna blizina Sarajevu.
– U Sarajevu su stanovi znatno skuplji, pa se ljudi, čak i iz Federacije BiH, odlučuju da kupe stan u Istočnom Sarajevu. Dalje, veliki dio ostatka istočnog dijela RS, koji je prije rata bio naslonjen na Sarajevo, sada kupuje stanove u Istočnom Sarajevu – objašnjava Milanović.
Srpskainfo
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca