Connect with us

ANALIZE

DW: Kriza s kojom ni berze ne znaju kako postupiti

Objavljeno

 


Berza

U ponedjeljak su berze pale kao nikad u novije vrijeme. Ni spekulanti ne znaju šta će virus korona učiniti s privredom. Centralne banke intervenišu, ali problem je što i za takve mjere treba pogoditi pravi trenutak, piše Deutsche Welle.

Američki Wall Street je početkom sedmice opet doživio „crni ponedjeljak“ i najveći pad vrijednosti još od 1987. Tada je razlog masovnoj prodaji zapravo bio računar i program Portfolio Insurance koji je automatski počeo prodavati, ali ovaj put su prodavali ljudi – i virus.

U prvom naletu je pogodio Kinu nakon što su tamo uvedene mjere zabrane izlaska i rada kod kuće ako je ikako moguće. U proizvodnji to naravno da nije moguće, tako da je već bio pogođen lanac proizvodnje i snabdijevanja. Već to se odrazilo i na berzama, ali evropska tržišta novca su se zaista uznemirila tek kad se virus počeo širiti Italijom i čitavim Starim kontinentom.

„Sad vlada strah kako zapravo stojimo tek na početku. Evropa je čitava pogođena, sad je počelo i u Americi. To znači: mi padamo u duboku, globalnu recesiju. I tačno je to ono što uznemiruje tržište (hartije od vrijednosti)“, misli Joakim Šalmajer iz Deka Bank. Jer u protekle dvije sjedmice je indeks Njemačke berze DAX izgubio gotovo trećinu svoje vrijednosti. Sad je u samo nekoliko dana i na Wall Streetu po treći puta morala biti prekinuta trgovina jer su vrijednosti pale preko određene granice. To je još više uplašilo i berze u Aziji i u drugim dijelovima svijeta koji su masovno počeli prodavati. “

U istoriji još nikad nije bilo tako nečeg. Maltene čitav svijet novca je u velikom dijelu jednostavno stao“, kaže Šalmajer za DW.

Investitori strahuju i od inflacije

Reklama

Obično se uvijek nađe nešto što još spekulantima ulijeva povjerenje. Ali u ponedjeljak se prodavalo sve; i dionice i državne obveznice, ali i opcije za naftu, čak i zlato. Sve je gubilo na vrijednosti. U utorak se stanje malo smirilo – analitičar Robert Retfild iz Wellenreiter-Investa kaže za DW kako je to bilo i 1929. i 1987., ali ni te krize se ne mogu uporediti s ovom nesigurnošću: „Takav pad vrijednosti u tako kratko vrijeme – to je već brutalno“, misli Retfild.

Zapravo, ova pauza nakon provalije bi se mogla protumačiti i drugačije. Investitori su shvatili kako doduše jesu prodali hartije od vrijednosti praktično pod svaku cijenu, ali sad u džepu opet imaju hartije od vrijednosti druge vrste: novac. U opštoj nesigurnosti u privredi nije sigurno ni šta će biti s takvim oblikom kapitala tako da su neki još jednom razmislili kako da ga ulože.

Jer i centralne banke su odlučno krenule u intervencije na tržištu – i zapravo možda i do određene mjere uticale na ovaj „crni ponedjeljak“. Naročito kad se radi o Sjedinjenim Američkim Državama: tamo se Vašington hvalio kako je njegova privreda u odličnom stanju, privredni je rast oko 2%, stopa nezaposlenosti na gotovo rekordno niskoj razini od 3,6%, piše DW.

Greška američke centralne banke

Lotar Gris, privredni novinar stanice ARD ukazuje kako je baš američki Fed tu učinio grešku koja je tek uplašila spekulante. Jer ako je sve tako odlično, zašto ne samo da je spustio kamatnu stopu, nego je to učinio na dan kad to gotovo nikad ne čini: u nedjelju. I povrh toga najavio dodatne mjere za oživljavanje privrede – koje navodno puca od zdravlja. A i šef Feda, Žerom Pouvel na brže-bolje sazvanoj konferenciji za novinare ove nedjelje, nije baš izgledao kao čovjek kojeg ne muče nikakve brige, primjećuje DW.

Kako dalje navodi ovaj medij, naravno da je nakon toga počeo stampedo na berze, usprkos najavljenim mjerama centralne banke. Tome se već pridružila i Evropska centralna banka gdje je Kristin Lagard najavila „vanredne mjere za vanredna vremena“ i najavila vanredni otkup hartija od vrijednosti u volumenu od 750 milijardi evra. Berzovni stručnjaci, poput Frederika Dukrozeta iz švajcarske novčarske kuće Pictet za stanicu ARD kaže kako se „više od toga ne može n očekivati“. Jer ako se tome pribroje i „redovni“ otkupi ESB-a, dolazi se do iznosa od 1,1 biliona evra.

Reklama

I što je još značajnije: po prvi put je Lagard najavila i mogućnost otkupa ne samo državnih obveznica, nego i kratkoročnih komercijalnih hartija od vrijednosti. Drugim riječima – kompanija izlistanih na berzama kako bi ublažila oscilacije njihovih vrijednosti.

Hoće li to funkcionisati – to je teško reći. U takvu intervenciju je takođe kao potpuni izuzetak krenula i centralna banka Japana, iako to zapravo znači da novac centralne banke služi za zaštitu ne država, nego privatnih investitora i spekulanata. A tu je i stari prigovor kod svake državne intervencije: ona možda usporava neki proces, ali ga nikad neće potpuno ukloniti.

Sa druge strane, Evropska centralna banka već odavno nema na raspolaganju instrument eskontne stope jer je ona već na nuli. A privreda je već teško pogođeno virusom korona: broj zaraženih u svijetu u međuvremenu je veći nego u samoj Kini – i to će se još nastaviti. U svakoj prijašnjoj krizi je bilo alternative: ako je u jednoj zemlji loše, drugoj može ići još dobro. Ako je kriza u Aziji, pruža se prilika u Južnoj Americi. Ali u ovoj pandemiji – takvih pravila nema.

Sve u svemu: godina 2020. će se dugo pamtiti. Ne samo na berzama.

Izvor: DW

Reklama

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Od

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu