ANALIZE
DW: Nekad je bila crno zlato, a sada se nafti bliži kraj
Posljednjih godina ruski mediji bili su zabavljeni računicom koliko koja zemlja treba proizvoditi barela nafte kako bi se ostvario dogovor kartela OPEK plus u koji su udružene članice Organizacije zemalja izvoznica nafte i još neke druge zemlje, poput Rusije, Kazahstana i Azerbejdžana.
Ali nije suština ni u kvotama ni u kvantitetu, pa čak ni u tome je li ispravna bila odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina kada je, na savjet direktora Rosnefta, napustio dogovor OPEC plus, piše novinar „Deutsche Wellea“ Andrej Gurkov.
„Rusija je napustila taj dogovor početkom marta u nadi da će zadati težak udarac glavnim konkurentima: Sjedinjenim Državama koje proizvode skuplju naftu iz škriljca u Saudijskoj Arabiji čiji se državni budžet zasniva na visokoj cijeni nafte. To je bila Putinova kardinalna greška“, piše „DW“.
Dodaje se da je umjesto trijumfa, Rusija izazvala cjenovni rat koji je pokrenuo ambiciozni saudijski princ Mohamed bin Salman, obećavajući da će preplaviti posebno Evropu naftom po damping cijenama. Proizvodnja je povećana, cijena barela sirove nafte je strmoglavo pala.
„Putin je ovih dana očigledno izgubio taj blitzkrieg kada je u okviru OPEK-a plus postignut novi dogovor da se proizvodnja nafte znatno smanji kako bi se cijena stabilizovala. Ali poenta uopše nije u tome. Naime, napori naftnog kartela OPEK i zemalja koje su im se pridružile idu u pravcu smanjenja količine nafte na tržištu budući da globalnoj privredi naprosto treba manje nego što oni mogu proizvesti. Tako su 23 zemlje izvoznice nafte u dogovoru smanjivale proizvodnju još od 2017. godine, pa je ipak sve veći bio nepotrebni višak proizvodnje onoga što smo nekad zvali ‘crnim zlatom’“, piše Gurkov.
I to sve u situaciji, da ne zaboravimo, kada potencijalno moćni proizvođači poput Venecuele, Irana i Libije iz različitih razloga proizvode znatno manje nego što mogu.
„Tu se sada nameće zaključak: ‘Crno zlato’ je možda bilo energetska šifra 20. vijeka, ali u 21. vijeku su to borba protiv klimatskih promjena, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, borba protiv plastike u okeanima. Drugim riječima, privredi ne treba ni izbliza toliko nafte koliko se može proizvesti“, piše „Deutsche Welle“.
Pandemija korona virusa je dramatično oborila globalnu potražnju za energentima i tako samo ogolila problem s viškom nafte. Tokom novih pregovora u okviru OPEK-a plus ruski ministar energetike rekao je da se razgovara o smanjenju proizvodnje nafte koje bi trajalo dvije, tri ili četiri godine. Dakle, učesnici sastanka su ozbiljno računali s tim da će se znatno manje nafte prodavati sve do 2024.?
„Na kraju su dogovorili smanjenje proizvodnje do maja 2022. godine. Ali ko može garantovati da će se do tada potražnja vratiti barem na nivo s kraja prošle godine? Da će ponovno letjeti jednak broj aviona s turistima i poslovnim ljudima kao što je to bilo prije pandemije? Da će jednak broj brodova prevoziti robu iz Kine prema Americi i Europi?“, pita Gurkov.
Uz to, piše on, nema nikakvih garancija da će se potpisnici stvarno pune dvije godine držati dogovora i da neće prebaciti dozvoljene kvote. To se već dalo naslutiti po gunđanju Meksika koji je uložio veliki novac u naftnu infrastrukturu.
„DW“ dodaje da su velike šanse da novi sporazum bude prekršen, čak i da propadne. Ako se to desi, sve potpisnice – a da ne spominjemo one koje nisu članice kartela, poput SAD-a, Kanade, Brazila i Norveške – će se požuriti prodati što više nafte, koliko god cijena bila niska. Oni koji imaju previsoke troškove proizvodnje naprosto će propasti.
„Pa čak i da ne izbije taj brutalni rat niskim cijenama – kraj naftne ere nagovještava sama činjenica da je dogovoreno smanjenje proizvodnje za čak petinu i da će to trajati najmanje dvije godine, a možda i zauvijek. U uslovima ozbiljnog sloma proizvodnje, ko će htjeti investirati novac u razvoj ove industrije, recimo u nova, daleka i teško dostupna naftna polja? Rusija može zaboraviti na ekstremno skupe planove o vađenju nafte iz nalazišta na Arktiku. Svjetska industrija nafte će stagnirati i čekati bolja vremena, a najrazvijenije zemlje će nastaviti putem kojim su krenule – što dalje od fosilnih goriva“, dodaje njemački portal i zaključuje:
„Kako se lijepo kaže: ni kameno doba se nije završilo zbog manjka kamena, nego zato što su pronađene naprednije tehnologije. Naftno doba još nije gotovo, ali je korona virus ubrzao njegov kraj. Zemlje koje su, poput Rusije, zavisile od naftnih izvora novca, moraće ubrzano promijeniti svoj biznis model“.
DW
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
„Invictus Technology Group“ otpustio 110 radnika
Neočekivan obrt na tržištu rada: Broj nezaposlenih u BiH raste drugi mjesec zaredom
-
NEKRETNINE6 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE12 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI1 mesec prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE9 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE11 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI12 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE10 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA11 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu