Connect with us

FINANSIJE

EU lideri i dalje bez dogovora oko budžeta

Objavljeno

 


EU fondovi

Lideri EU 27 prekinuli su i treći sami u Briselu bez dogovora o višegodišnjem zajedničkom budžetu i fondu za oporavak.

Razgovori koji su od nedjelje ujutro do ponedjeljka ujutru trajali gotovo 20 sati bez prestanka, biće nastavljeni danas u 16 časova.

Do sada dogovor nije postignut niti oko same veličine paketa, ali ni oko odnosa bespovratne pomoći i zajmova na koje zemlje članice mogu da računaju iz fonda za oporavak, kao ni oko uslova za upravljanje novcem.

Sve do večernjih časova razgovori su se vodili odvojeno, kako među predstavnicima zemlja članica, tako uz posredovanje predsjednika Evropskog parlamenta Šarla Mišela.

EU lideri na samitu u Briselu razgovaraju o paketu vrijednom 1.824 milijarde eura, koji obuhvata višegodišnji zajednički budžet (1.074 milijarde eura) i fond za oporavak (750 milijardi eura).

Do sada dogovor nije postignut niti oko same veličine paketa, ali ni oko odnosa bespovratne pomoći i zajmova na koje zemlje članice mogu da računaju iz fonda za oporavak kao ni oko uslova za upravljanje novcem.

Reklama

Grupa tzv. “štedljivijih zemlja” – Holandija, Austrija, Danska, Švedska i Finska, zalažu se za što manje grantova, ali i strožije uslove raspodjele sredstava iz fonda.

Sa druge strane su Italija, Španija, Portugal, podržane Njemačkom i Francuskom, koje insistiraju na većoj finansijskoj pomoć za obnovu od posljedica krize COVID19 .

Njemačka i Francuska zalažu se da se zemljama članicama kroz fond za oporavak na raspolaganje stavi 400 milijardi eura, dok se tzv “štedljive zemlje” ne slažu sa brojkom koja ide preko 375 milijardi eura.

Najviši zvaničnici EU institucija, Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel, ali i predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard ukazuju na važnost postizanja sporazuma o “ambicioznom paketu” za oporavak ekonomije koji će adekvatno odgovoriti na ono što u Briselu vide kao najveću krizu od nastanka EU.

Ocjenjuje se i da se pored pitanja novaca među “štedljivim državama” i njemačko-francuskom koalicijom vodi borba za političku prevlast kada je u pitanju čiji će predlog biti podržan.

Od velike važnosti je i pitanje vremena, pa se ne zna da li će EU lideri u cilju postizanja konsenzusa nastaviti razgovore tokom noći i danas ili će biti organizovan novi samit planiran za 27. i 28. jul.

Reklama

Kurc zadovoljan napretkom na samitu EU

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc izjavio je jutros da su razgovori na samitu EU u Briselu bili teški, ali i da je zadovoljan napretkom.

On je to napisao na svom Tviteru nakon maratonskog samita.

“Teški pregovori su se tek završili i mi možemo da budemo veoma zadovoljni današnjim rezultatom. Nastavićemo popodne”, napisao je Kurc.

Rute: Napredovali smo u pregovorima

Holandski premijer Mark Rute izjavio je danas da su lideri EU napredovali ka postizanju sporazuma o planu oživljavanja ekonomija, ali i upozorio da bi pregovori mogli da propadnu.

Reklama

“Sinoć to nije izgledalo dobro, međutim osjećam da u cjelini napredujemo”, rekao je Rute novinarima u Briselu, prenosi Rojters.

 

Bankar.me

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu