FINANSIJE
Tegeltija: RS nije pred finansijskim kolapsom, više zarađujemo nego što trošimo
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da RS za svoje tekuće potrebe više zarađuje nego što troši, i servisira više kredita nego što ih pozajmljuje, što govori da finansije nisu pred kolapsom.
“Finansije Republike Srpske nikada neće biti pred kolapsom dok više zarađujemo nego što trošimo, nikada neće biti u kolapsu dok više servisiramo kredita nego što se zadužujemo i Srpska se upravo tako i ponaša”, rekao je Tegeltija za banjalučku Alternativnu televiziju.
On je naveo da su pokazatelji za to i prihodi koje ostvaruju Poreska uprava Srpske i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Tegeltija je rekao da za gotovo četiri mjeseca ove godine postoji rast prihoda koji te uprave prikupljaju u odnosu na isti period prošle godine, dodajući da je takav trend rasta prihoda prisutan već treću godinu zaredom.
On je najavio da bi godišnji borački dodatak mogao biti isplaćen za petnaestak dana.
Tegeltija nije mogao precizirati koliko iznose zaostale obaveze prema neisplaćenim podsticajima za poljoprivrednike, jer se te obaveze isplaćuju svake sedmice, dodajući da će se sukcesivno izvršavati dio po dio obaveza prema poljoprivrednicima.
On je podsjetio da je BiH do juna 2015. godine imala aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/ i da tada nije bio ispoštovan uslov koji se odnosio na donošenje novog zakona iz radno–prave oblasti.
“Taj aranžman je prestao da postoji. Tada smo rekli mi /u Republici Srpskoj/, a i u Federaciji BiH, da ćemo do kraja 2015. godine usvojiti novi Zakon o radu, koji je pretpostavka za novi aranžman”, dodaje Tegeltija.
On je dodao da su nakon donošenja novog Zakona o radu stvorene pretpostavke za novim aranžmanom sa MMF-om, jer je svima u BiH bilo jasno da svima treba taj novi aranžman.
“MMF se bavi makrosituacijom, a njega prate Svjetska banka i mnoge druge međunarodne finansijske institucije kojima je prisustvo MMF-a garancija da postoji stabilnost na makroekonomskom nivou u jednoj zemlji”, pojasnio je Tegeltija.
On je istakao da u narednom petogodišnjem periodu za BiH neće biti dovoljno sredstava za finansiranje, te da će biti potrebna sredstva iz nekih drugih izvora, gdje će značajno biti i učešće Svjetske banke.
Tegeltija je naglasio da je MMF potreban za zemlje koje se nalaze na stepenu razvoja na kojem se nalazi BiH.
“Onu stvar koju ne smijemo zaboraviti i koju mi ne primjećujemo, odnosno javnost ne vidi, je da MMF pruža i ogromnu tehničku pomoć našim institucijama u svim oblastima”, naveo je Tegeltija.
On je u tom kontekstu naveo da sada u BiH postoji veoma ozbiljan aranžman koji se bavi restruktuiranjem zdravstvenog sektora, javnih preduzeća i za to postoji kancelarija Svjetske banke u Beogradu za cijelu Jugoistočnu Evropu. “To iskustvo i znanja koja nose sa sobom, ipak, ne postoje na ovim prostorima”, istakao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, pismo namjere MMF-a je jedinstveno za cijelu BiH, sa određenim obavezama entiteta, ali i obavezama zajedničkih institucija.
Tegeltija je rekao da je pismo namjere stiglo krajem prošle godine, navodeći da se prva i osnovna odrednica draft–obaveza odnosi na donošenje Zakona o radu, koji je usvojen krajem prošle godine.
On je naveo da se traži i saradnja između poreskih uprava, te da u tom pitanju nema ništa sporno – u tom kontekstu postojeće baze podataka poreskih uprava i UIO će biti izmještene u jednu novu bazu podataka, koju će moći da koriste sve poreske uprave.
“Definisano je ograničavanje rasta zaposlenosti, a što smo mi to učinili negdje za Novu godinu, usvojili smo i zakone koji se tiču fiskalne odgovornosti, definisali smo Zakon o stečaju”, naveo je Tegeltija.
On je rekao da MMF nije isključiv u traženju da se izvrši likvidacija Banke Srpske, dodajući da se prilikom nedavnih razgovora u Washingtonu MMF saglasio da se izvrši restruktuiranje.
Tegeltija je naveo da po pismu namjere slijedi da se izvrši zaključenje ugovora o reviziji aktive banaka, što će raditi svaka banka sa revizorskim kućama, analiza parafiskalnih nameta, koja je u RS u toku, a slijedi harmonizacija entitetskih zakona o porezu na dobit.
On je rekao daje stav MMF-a taj da se kod Centralne banke BiH i dalje zadrži valutni odbor, kao i da se sredstva deviznih rezervi Centralne banke ne koriste za budžetske potrebe ili javna ulaganja.
Izvor: Biznis info
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca