ANALIZE
Koliko će farmaceutski divovi zaraditi na vakcini
Masovna vakcinacija protiv Covida-19 pruža nadu u okončanje jedne od najvećih zdravstvenih kriza savremenog doba. Međutim, to će takođe biti prilika za veliku zaradu kompanijama koje su učestvovale u kreiranju i distribuciji vakcine.
Berzovni igrači već licitiraju milijardama koje će se slivati na račune farmaceutskih divova, ali oprezniji analitičari upozoravaju na brojne ograničavajuće faktore u stvaranju profita.
Vakcina razvijena u saradnji američkog Pfizera i njemačkog BioNtech-a prva je krenula u širu distribuciju. Za hitnu upotrebu već su je odobrile Velika Britanija i SAD, a iduće sedmice očekuje se i zeleno svjetlo Evropske unije.
Prema procjenama analitičara “Morgana Stenlija”, američko-njemački konzorciumj bi do kraja iduće godine mogao da prihoduje gotovo 20 milijardi dolara od vakcine protiv Covida-19, a u 2022. i 2023. dodatnih 9,3 milijarde dolara, sve dok ukupno svjetsko stanovništvo ne bude vakcinisano.
Dionice Pfizera ove godine porasle su za 12 posto dok su dionice njegovog partnera BioNtech-a skočile za gotovo 300 posto, što je podiglo vrijednost njemačke biotehnološke firme na gotovo 30 milijardi dolara, piše Tportal.
Veliki rast vrijednosti Moderne
Među istaknutim dobitnicima mogla bi biti i mlada biološka firma Moderna jer je za kratko vrijeme dizajnirala vlastitu vakcinu i nalazi se nadomak dobijanja dozvole američkog saveznog ureda za lijekove. Sada se vrijednost ove američke firme procjenjuje na 62 milijarde dolara nakon što su ove godine njene dionice porasle za oko 700 posto.
“Morgan Stenli” procjenjuje da je oko polovine tržišne vrijednosti ove firme povezano s vakcinom, a skokovit rast vrijednosti temelji se na očekivanjima ulagača da će firma u iduće dvije godine ostvariti između 10 i 15 milijardi dolara prihoda od prodaje te vakcine. To su zapanjujuće brojke za kompaniju koja je u 2019. godini imala tek 60 miliona dolara prihoda.
S druge strane oprezniji analitičari ukazuju na faktore koji bacaju drugačije svjetlo na potencijalne prihode i zarade od prodaje vakcine. Smatraju da bi euforija oko velikih profita mogla biti kratkog daha s obzirom na način na koji se te vakcine finansiraju i broj kompanija koje su ušle u trku za njihovu izradu.
Zbog hitne potrebe za vakcinom, vlade i donatori uložili su milijarde u projekte za njihovo stvaranje i testiranje. Prema podacima naučne firme za analizu podataka Airfinity, vlade su osigurale 7,2 milijarde eura, a neprofitne organizacije 1,65 milijardi eura. Tek manji dio ulaganja, oko 2,9 milijardi eura, osigurale su same farmaceutske kompanije.
Neki proizvođači se odrekli profita
Stoga su se pojedini proizvođači unapred odrekli profita u prvoj fazi vakcinacije. Veliki američki proizvođač lijekova Johnson & Johnson i britanska AstraZeneca, koja sarađuje s biotehnološkom firmom sa sjedištem na Univerzitetu u Oksfordu, obavezali su se prodati vakcinu po cijeni koja pokriva njihove troškove.
Njihove su vakcine zato i znatno jeftinije od ostalih. Na primjer, AstraZeneca svoju vakcinu naplaćuje četiri dolara po dozi dok Modernina vakcina košta 37 dolara po dozi. Za razliku od AstraZenece, koja je razvoj vakcine finansirala isključivo javnim i donatorskim novcem, Moderna je veći dio (1,3 milijarde dolara) pribavila na tržištu kapitala.
Treba uzeti u obzir i to da cijene koje su obavile farmaceutske firme nisu fiksne. Obično se one razlikuju po zemljama u skladu s njihovom kupovnom moći. Isto tako, cijene će se mijenjati s vremenom. Tako AstraZenecino obećanje da će održavati niske cijene vrijedi samo tokom “trajanja pandemije”. Već bi sljedeće godine cijena mogla porasti zavisno od kretanja bolesti.
Analitičari upozoravaju da će cijena u budućnosti biti pod velikim pritiskom s obzirom na to da je u razvoju još velik broj njih.
Dakle, hoće li farmaceutske kompanije na kraju ostvariti nepripadajući profit? Većina država već se obvezala da kupi milijarde doza vakcina po utvrđenim cijenama. Tako će sljedećih nekoliko mjeseci farmaceutske firme biti zauzete ispunjavanjem tih narudžbina u što kraćem roku.
Najveća zarada na početku
Firme koje uspiju da prodaju svoje vakcine bogatim zemljama po višim cijenama mogle bi brzo povratiti svoja ulaganja dok će, na primjer, AstraZeneca, iako je ugovorila najveći broj doza, pokriti samo svoje troškove.
Nakon što se ispune prvi ugovori teško je predvidjeti kako će izgledati potencijal za zaradu. To će zavisiti od različitih okolnosti: koliko dugo traje imunitet kod vakcinisanih, koliko uspješnih vakcina dolazi u opticaj te odvijaju li se proizvodnja i distribucija bez poteškoća.
Emil Fild iz konsultantske kuće Barclays smatra da će prostor za zaradu biti “vrlo ograničen”. Čak i ako glavni igrači ne budu dijelili svoje intelektualno vlasništvo, već postoji više od 50 vakcina u kliničkim ispitivanjima širom svijeta.
– Za dvije godine na tržištu bi moglo biti 20 vakcina i tada će biti teško naplatiti premium cijenu – zaključuje Fild.
Biznisinfo
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca