FINANSIJE
EIB povećala finansiranje za Zapadni Balkan
Evropska investiciona banka (EIB) uložila je 873 miliona eura u Zapadni Balkan tokom 2020. godine i time zabilježila rast od gotovo 50% u poređenju sa 2019. godinom. Obezbijedila je značajnu podršku za oporavak najugroženijih sektora od covida-19, u okviru inicijative Tima Evrope.
U skladu sa prioritetima Evropske unije (EU) za povećanje povezanosti, većina sredstava, odnosno 531 milion eura, plasirana je u izgradnju i modernizaciju transportne infrastrukture u regionu.
Obezbijeđen je i grant EU od 12 miliona eura kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) za Koridor Vc u Bosni i Hercegovini.
Banka EU podržala je i druge važne inicijative, kao što je investicija od 65 miliona eura u digitalizaciju preko 1500 škola širom Srbije. Ovaj projekat će omogućiti uvođenje IT opreme i brzog internet, dok će 50 000 nastavnika dobiti obuku iz digitalnih vještina. U skladu sa klimatskim ciljevima banke, uloženo je 11 miliona eura u fabriku za preradu otpadnih voda na Kosovu, čime će oko 90 000 ljudi u opštini Gnjilane/Gjilan dobiti pristup pijaćoj vodi.
EIB Grupacija, koja se sastoji od EIB i Evropskog investicionog fonda (EIF), značajno je podržala mala i srednja preduzeća u 2020 godini, plasiranjem 320 miliona eura lokalnim bankama za podršku malim biznisima, saopćeno je iz ove grupacije.
Grupacija je unaprijedila svoje instrumente za podršku privatnom sektoru kada su u pitanju garancije iz budžeta EU i ostala rješenja za raspodjelu rizika kako bi se povećala konkurentnost lokalnih kompanija i preduzetnika. Ovakva vrsta podrške neophodna je i za regionalnu tranziciju ka zelenijem, inkluzivnijem i održivijem ekonomskom modelu.
U narednom periodu cilj je da se nastavi sa uspješnim garancijskim instrumentima, poput Instrumenta za razvoj preduzetništva i inovacija na Zapadnom Balkanu (WB EDIF) kojim upravlja EIF. Njime je do sada podržano nekoliko hiljada lokalnih MSP i radnih mjesta, a nedavno je unaprijeđen od strane Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju EU kako bi efikasnije pomogao tokom krize covida-19. EIB je takođe povećao podršku za pripremu i implementaciju investicionih projekata opredijelivši tehničku pomoć vrijednu 17 miliona eura u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost i WBIF.
EIB igra jednu od vodećih uloga u okviru inicijative Tima Evrope Evropske unije za pomoć protiv borbe sa posljedicama covida-19. U maju 2020. godine banka se obavezala da obezbijedi 1,7 milijardi eura za region na Samitu lidera zemalja Zapadnog Balkana. Do danas, mobilisala je preko milijardu eura za brži oporavak regiona. Sredstva su plasirana po ubrzanom postupku za zdravstveni i privatni sektor, pogotovo najugroženijim malim preduzećima.
“Drago mi je da je Grupacija EIB skoro udvostručila investicioni obim za Zapadni Balkan u jednoj od najizazovnijih godina u modernoj istoriji. Međutim, nećemo usporiti, već nastavljamo da pomažemo regionu da prebrodi krizu, nastavi sa evropskim integracijama i ubrza neophodnu ekonomsku tranziciju ka zelenom i digitalnom tržištu. Posebno smo ponosni što smo potpisali prvi podsticajni zajam za društveno odgovorna preduzeća koji će doprinijeti zapošljavanju mladih i razvoju ženskog preduzetništva, a počeli smo i sa investicijama u digitalizaciju privatnog i javnog sektora”, kazala je potpredsjednica Liljana Pavlova, odgovorna za aktivnosti EIB na Zapadnom Balkanu.
U 2021. godini EIB planira da podrži klimatske projekte, oporavak malih i srednjih preduzeća, povezivanje regionalnog tržišta, digitalnu transformaciju i projekte koji ohrabruju inkluzivno zapošljavanje.
Sve ove inicijative dio su Ekonomsko investicionog-plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Grupacija EIB očekuje dobru saradnju sa svim partnerima u implementaciji ovog značajnog plana kojim će se mobilisati do 9 milijardi eura za održivi rast i transport, digitalnu i zelenu transformaciju i stvaranje zajedničkog tržišta, kao i investicije do 20 milijardi eura uz pomoć Garancijskog instrumenta za Zapadni Balkan.
Biznisinfo
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca