INVESTICIJE
„Neoplanta“ zainteresovana za ulaganje na području Bijeljine
Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je proizvođač suhomesnatih proizvoda „Neoplanta“ zainteresovana je za ulaganje na području Bijeljine, zbog gasa, i da su njeni predstavnici već obišli neke lokacije, te se očekuje donošenje konkretne odluke.
„Već danas su se opredijelili da grade svoj kapacitet u Republici Srpskoj, ali treba još da odluče koji kapacitet, količina i broj radnika. Tako da vrlo skoro možemo očekivati proizvodnju suhomesnatih proizvoda iz tih kapaciteta u Republici Srpskoj“, naveo je Višković.
Premijer Srpske je naveo da je imao odvojene sastanke sa predstavnicima potencijalnih investitora „Neoplantom“ iz Novog Sada, „Naftnom industrijom Srbije“, kompanijom „Cepter“, hotelima „Helveti“ iz Ciriha, „Energoprojektom“, „Ekonomik grupom“ i američkom korporacijom „Pontiluks“, koja želi da investira baš u Srpsku.
Višković je rekao da NIS želi da širi prodajne i maloprodajne kapacitete u Republici Srpskoj, te da su u pregovorima sa „Optima grupom“ da u narednom periodu rade zajedno tržište BiH.
On je dodao da Vlada Republike Srpske ima akcije u „Krajina petrolu“ i da je moguće da se razgovara o eventualnoj prodaji tih akcija države, što će u NIS-u razmotriti.
Kada je riječ o „Cepteru“, Višković je naveo da su oni u fazi izgradnje hotela u Banjaluci, a već imaju jedan u Kozarskoj Dubici, te da je razgovarano o gradnji kapaciteta u Banji Gračanica, a raspitivali su se i za aerodrom Trebinje, jer tu žele da grade neke svoje kapacitete.
On je rekao da su vlasnici hotela „Helveti“ iz Ciriha ljudi iz Lopara i da već imaju svoje kapacitete na tom prostoru, ali da ljudi iz dijaspore koje oni zastupaju žele da sa Republikom Srpskom naprave još bolje konekcije i još veće investicije.
„Dijaspora traži da ima jednu adresu u našim institucijama da ne bi `šetali` od institucije do institucije. Mi to razumijemo i u narednom periodu ću sa saradnicima iz kabineta čak kreirati i zakonsko rješenje da se u kabinetu ili u Vladi napravi jedna kontakt tačka za saradnju sa dijasporom“, istakao je Višković i dodao da dijaspora, prije svega, želi da ulaže u svoja mjesta porijekla.
Kada je riječ o „Energoprojektu“, poznatoj prijeratnoj kompaniji koja se bavi projektovanjem niskogradnjom i visokogradnjom, Višković je naveo da je ta firma zainteresovana da se pojavi i kao izvođač radova na zajedničkim projektima Srpske i Srbije na Gornjoj Drini, Buk Bijela, Foča i Paunci.
„Pitali su da li bi mogli biti i izvođači na samoj brani. Republika Srpska nema ništa protiv da u fer tržišnoj utakmici `Energoprojekat` dobije taj posao. Rekao sam im da treba da obave razgovor i u Srbiji, što će i uraditi“, dodao je Višković.
On je napomenuo da je „Ekonomik grupa“ iz Beograda potpisala Memorandum sa načelnikom opštine Bratunac Srđanom Rankićem, budući da žele da izgrade novi proizvodni kapacitet u slobodnoj zoni u Bratuncu, kod mosta Bratoljub.
Višković je podsjetio da ova kompanija ima već pogone u Srebrenici i da zapošljava 80 ljudi, a da bi ovaj novi kapacitet zaposlio dodatnih 80 ljudi.
„Oni su zahvalni Vladi Republike Srpske za dosadašnju pažnju. Očekujem da će ovo preduzeće vrlo brzo krenuti u tu aktivnosti izgradnje novog kapaciteta“, dodao je Višković.
Kada je riječ o američkoj korporaciji za proizvodnju osvjetljenja „Pontiluks“, ona je, kaže Višković, zainteresovana da gradi novu fabriku i to baš u Republici Srpskoj, koja ima dobre veze sa ruskim tržištem, tako da svoje proizvode mogu da plasiraju i na rusko i na evropsko tržište.
Kako je pojasnio, radi se o proizvodnji rasvjete za velike kapacitete, kao što su rudnici, fabrike, osvjetljenja gradova, a sad je „hit“ osvjetljenje na bazi uštede električne energije.
„Zadovoljstvo mi je bilo što su na zapadnom Balkanu izabrali baš Republiku Srpsku za svoju investiciju. Zahvalio sam i rekao da će im institucije Srpske biti njihov servis i poželio da što prije dođe do njihove investicije“, naveo je Višković.
Prema njegovim riječima, kada bi svojom proizvodnjom samo pokrili rudnike Gacko, Ugljevik i neke u FBiH, oni bi isplatili svoju investiciju.
Višković se juče u Beogradu, na marginama skupa o investiranju u Republiku Srpsku, održanom u okviru manifestacije „Dani Srpske u Srbiji“, sastao sa predstavnicima sedam velikih kompanija.
On je ponovio da ima velika očekivanja od jučerašnjeg skupa, sastanaka i razgovora u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, na kojem su predstavnici Republike Srpske predstavili investicione potencijale Srpske kompanijama i privrednicima u Srbiji.
Preuzeto: Glas Srpske
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.
Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
NOVOSTI
Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici
Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.
Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
– Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.
Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om
Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.
Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:
1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.
3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.
4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).
5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.
6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.
7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.
8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.
9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.
– Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca