EKONOMIJA
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama

U narednim mjesecima švajcarski Arcore planira da podnese zahtjev Vladi Republike Srpske za dodjelu koncesije na eksploataciju minerala u Loparama.
Potvrdio je to za BHRT direktor Arcorea u Republici Srpskoj koji uvjerava da je riječ o ekonomski najznačajnijem projektu u Bosni i Hercegovini s obzirom na bogato nalazište izrazito kritičnim mineralnim sirovinama u lancu snabdijevanja EU.
U međuvremenu, udruženja građana i lokalna vlast prikupljaju potpise za peticiju protiv otvaranja rudnika koju namjeravaju da upute Narodnoj skupštini RS.
Spas za Lopare je u očuvanju zdravlja i čistog životnog prostora, a ne u prljavoj eksploataciji koja bi ugrozila stanovništvo i prirodu. Tako razmišljaju oni koji su potpisali peticiju protiv otvaranja rudnika. Peticiji se pridružio i lider najveće opozicione stranke. Traži od Narodne skupštine da zabrani otvaranje rudnika ili će uslijediti vaninstitucionalna borba.
– U Loparama u cijeloj Majevici ili bilo gdje u RS izvesti na ulice ne hiljade nego desetine hiljada ljudi i spriječiti narušavanje eko sistema ugrožavanje života ljudi – rekao je Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
Direktor Arcorea Vladimir Rudić kaže da su i stanovnici i lokalna vlast podržavali istraživanje okončano prošle godine. Otpor je, smatra on, u funkciji lokalnih izbora. Postoji ekonomski osnov za podnošenje zahtjeva za eksploatacionu koncesiju.
– 18 mjeseci planiramo da radimo sa stanovništvom analizu svih uticaja koji se odnose na životnu sredinu nakon toga sve ostale dozvole i svi ostali zahtjevani dokumenti koji su neophodni i tek dobijanjem odobrenja za eksploataciju možemo početi sa eksploatacijom – Vladimir Rudić, Arcore d.o.o.
– Ja nisam nikad rekao da sam apriori za rudnik bez ikakvih jasnih stvari i pokazatelja. Čekali smo bilo kakvu dokumentaciju koje nema u javnom prostoru o ovome svemu. Ima samo priče sa druge strane kako je to sigurno a nije potkrijepljeno dokumentacijom – rekao je Rado Savić, načelnik Općine Lopare.
Arcore je u kontaktu sa svim kompanijama zainteresovanim za ove sirovine, ali to ne znači sklopljen posao, kaže Rudić. Ni vlasti ne smatraju posao završenim. Traže značajnije učešće.
– Nikakva odluka nije donesena, pokušavamo da izgradimo principe o tome. Jedan dio principa je to što sam vam rekao. Ekološki standardi najbolji, firme zainteresovane u kooperaciji s nama ako nije tako nema pod koncesiju – naveo je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Interes Arcorea je veći stepen prerade na mjestu eksploatacije, kaže direktor Rudić. Još je neizvjesno kakav interes će preovladati među stanovništvom pod Majevicom. Nakon što je Vlada zakonskim intervencijama planirala da eliminiše lokalnu zajednicu iz odlučivanja kada je riječ o rudarenju, poraslo je nepovjerenje javnosti.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
EKONOMIJA
Drašković: Ostajem u Hercegovini!

TREBINJE – Rodoljub Drašković se predomislio, neće napustiti Hercegovinu, iako ga je predsjednik Republike Srpske, kome je kako tvrdi, ime zaboravio – izmanipulisao. Kaže neće da pravi sirotinju od 1500 zaposlenih, koliko ih ima u preduzećima u Bosni i Hercegovini. Što se tiče IAT-a (Industrije alata Trebinje) kaže daje ga vlastima, jer od toga ne živi, da nije radnika poslao bi ga u likvidaciju.
Vlasnik Swissliona Takovo ekskluzivni je gost CAPITAL TV-a i podcasta „Nikad u minusu“ koji će se emitovati u petak u 19h. Pitali smo ga, između ostalog, koji su njegovi zahtjevi prema Vladi Republike Srpske i IRB.
„Nikakvi. Evo vam IAT, ja od toga ne živim. Dosta sam nosio teret IAT-a, neću više. Jedino tu je jedna društvena odgovornost, moralna, lična, da te ljude, te zaposlene ne ostaviš na cjedilu. A što se tiče režima Republike Srpske sutra bih ga poslao u likvidaciju“, rekao je Drašković.
Na konstataciju da je više puta najavljivao odlazak iz Hercegovine, ali da do toga nije došlo odgovara pitanjem – „Kako ću odustati?“
„U BiH imam preko 1.500 zaposlenih. Da ostavim ovom režimu da on brine o njima, da napraviš nacionalnu bedu, siromaštvo, beznađe, ja to ne mogu uraditi. Ostaću, ostaće firme“, kazao je sagovornik CAPITAL-a.
S druge strane odustaje od izgradnje Gimnazije u Trebinju, čiji su grubi radovi završeni. Kaže, potrošio je novac, sedam miliona, vraćajući poreski dug IAT-a, za koji je postojao dogovor da će ga regulisati Vlada Republike Srpske, sada više nema novca za Gimnaziju.
„Na svakom koraku gdje su me mogli izmanipulisati oni su me izmanipulisali. Dosta više“, rekao je.
Drašković navodi niz projekata oko kojih nije našao zajednički jezik sa rukovodstvom RS.
„Postoje zapisi da je rekao, kada sam otvorio fabriku u Nevesinju da će pomoći Vlada, da će pomoći sa deset miliona KM razvoj privrede Nevesinja. Nikada! Rekao je da će snositi finansijski teret otpisa potraživanja po osnovu poreza i doprinosa od IAT-a, i tu me slag’o. Ja to na kraju mor’o da platim. Borio sam se da izgrade put od Foče do Gacka, i tu slag’o. Krenuo da pravim aerodrom, on je taj koji je to stopirao i rek’o to je državni projekat. Prije deset godina bi Trebinje imalo aerodrom da me nisu stopirali“, naveo je Drašković.
Osim o ovim temama, Drašković otvoreno govori o svom životnom putu, obrazovanju, odnosu sa bratom Vukom, usponu i stvaranju bogatstva i po prvi put otkriva koliko je njegova imovina „teška“.
Podcast „Nikad u minusu“ sa Rodoljubom Draškovićem sniman je 6. decembra, a na Capital TV možete ga pogledati u petak u 19h.
EKONOMIJA
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM

Mostarski vijećnici su na današnjoj sjednici usvojili Odluku o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je upoznao vijećnike kako je od 16. ožujka prošle godine, kada je donesena odluka o uvođenju vinjete, do danas prodano više od 20 tisuća vinjeta što je gradskom proračunu donijelo prihod od 1,5 milijuna maraka.
Po njegovim riječima, odluka se pokazala dobra jer je prikupljeni novac reinvestiran u različite projekte koji se tiču infrastrukture i turizma.
U cilju poboljšanja usluge, gradonačelnik Kordić je naveo kako su predložene promjene prema kojima se uvode tri zone u Mostaru i to Titova ulica, Bulevar i Musala.
– Te zone su procijenjene kao zone najčešćeg zaustavljanja turista kako bi došli do Staroga grada. Po uzoru na velika turistička središta poput Dubrovnika, najbližeg nama, smo odlučili da te zone proglasimo posebnim zonama gdje ćemo omogućiti autobusima koji dovoze turiste da na tim mjestima imaju mogućnost privremenog iskrcavanja, ukrcavanja i zaustavljanja, uz naravno, naknadu – pojasnio je Kordić.
Nadalje je naveo kako će kroz vinjetu pokušati staviti u fokus i Mostar-pass karticu.
– Ako korisnici vinjete imaju 50 posto kupljenih vinjeta oni bi se oslobađali od plaćanja ove kartice – naveo je mostarski gradonačelnik.
Odlukom o uvođenju naknade za uporabu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara na lokalnim putevima u Gradu Mostaru naplaćuje se naknada za uporabu lokalnih prometnica za sva vozila sa više od 7 sjedišta (7 + 1).
Naknada se može platiti za razdoblje od dva dana i za vremensko razdoblje od sedam dana. Za razdoblje od dva dana naknada iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 25 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 45 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 80 KM. Za razdoblje od sedam dana naknada iznosi za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 60 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 120 KM te za autobus iznad 30 mjesta: 210 KM.
Ovom Odlukom uređuje se i mogućnost privremenog zaustavljanja za sva vozila u svrhu iskrcaja i ukrcaja putnika u užem području turističkog dijela Grada Mostara, kao zonom posebnog prometnog režima, koje obuhvaća ulice: Maršala Tita od križanja s Ulicom Stari Pazar (skretanje kod Lučkog mosta) do križanja sa Ulicom Braće Brkića, te Ulicu Braće Brkića do križanja sa Ulicom Bulevar narodne revolucije (rotor Španjolski trg).
Visina naknade za svako pojedinačno privremeno zaustavljanje vozila, koja se može platiti uz naknadu za uporabu lokalnih prometnica za razdoblje od dva dana ili za vremensko razdoblje od sedam dana, a zbog iskrcaja, odnosno ukrcaja putnika u zoni posebnog prometnog režima u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenog tekuće kalendarske godine, iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 50 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 80 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 120 KM.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prije
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate