Connect with us

FINANSIJE

Trgovci crnim i žutim zlatom pred novim izazovima

SVIJET – Sudeći prema dosadašnjim kretanjima na tržištu roba ovo će biti prva „zelena“ godina još od 2010. Uprkos tome, problemi i dalje ostaju na više frontova, a imajući u vidu Blumbergov indeks roba, koji je viši za oko deset odsto, situacija bi mogla da se promjeni već do kraja godine.

Objavljeno

 


Sirova nafta i zlato posebno se suočavaju sa nizom rizičnih faktora koji bi mogli da snize cijene prije početka 2017. godine. Činjenica je, takođe, da je prvenstveno sektor dragocjjenih metala, sa 26 odsto dobiti, doprinjeo zaustavljanju negativnih trendova. Ovo su samo neke od procjena analitičara Sakso banke koji tvrde da globalna potražnja za robom tek treba da se oporavi. Kao argument za tu konstataciju oni navode podatak da je većina dobitaka, osim onih kod plemenitih metala, dospjela za isplatu zbog podešavanja snabdevanja – bilo kroz smanjenje proizvodnje (nafta i industrijski metali) ili, kad je riječ o tzv. mekoj robi, kroz prinudne poremećaje usljed vremenskih uslova.

Efekti limitiranja proizvodnje nafte

– Posmatrano iz perspektive tržišnih kretanja s početka 2016, realno je očekivati da će četvrti kvartal donijeti oporavak cijena nafte. Procjene da će niske cijene nafte izazvati snažan rast potražnje, a smanjenje visokih troškova proizvodnje uspostaviti ravnotežu na tržištu, nisu se pokazale kao tačne. U prilog tome svjedoči i podatak da tržište nafte ostaje „zaključano“ na nivou od 45 do 50 dolara za barel. S druge strane rastuće isporuke članica OPEK, računajući i rusku proizvodnju, dostižu nove rekorde, odlažući još jednom proces rebalansa. Prethodni kvartal je pokazao otpornost američkih proizvođača sa visokim troškovima, koji su, podstaknuti stabilizacijom tržišta, odlučili da povećaju proizvodnju, za razliku od članica OPEK, koji su na sastanku u Alžiru (28. septembra) odustali od Strategije pumpanja-pražnjenja koju je, u novembru 2014, uvela Saudijska Arabija. To praktično znači smanjenje proizvodnje do nivoa od 700.000 barela dnevno – kaže Ole Hansen, direktor Sektora strategije trgovine berzanskom robom u Sakso banci.

Ipak, Hansen tvrdi da je nekoliko pitanja ostalo bez odgovora, između ostalog i to ko će da smanji proizvodnju kada će neke članice, poput Irana, ali i Nigerije i Libije, biti isključene iz dogovora, kao i hoće li OPEK biti na visini zadatka i poštovati odluku o utvrđenom limitu dnevne proizvodnje? Analitičare posebno zanima kada će ta odluka stupiti na snagu, jer ako se to ne dogodi pre 30. novembra pozitivan uticaj limitiranja proizvodnje se, verovatno, neće osetiti u prvoj polovini 2017.
– Potrebno je sve parametre dobro razmotriti, jer u poređenju sa predstojećim teškim pregovorima (na sastanku 30. novembra), ovo je bila laka odluka. Ako se Rusija priključi, imaćemo dogovor koji bi mogao da pogura cijenu nafte na nivo iz jula. U međuvremenu, zahvaljujući eksperimentima centralnih banaka sa negativnim prinosima, stvoren je ambijent u kojem su mnogi investitori bili spremni da pozajme novac naftnom sektoru. Cijene nafte trebalo bi da rastu i zbog privlačenja investicija neophodnih kako bi se obezbjedilo stabilno snabdjevanje tim energentom. U posljednjem kvartalu očekujemo da se održi nivo cijena od 45 do 50 dolara za sirovu naftu tipa „brent“ – ističe Hansen i procjenjuje da će dogovor, ukoliko bude postignut, ponukati SAD i druge proizvođače sa visokim troškovima da razmišljaju o povećanju proizvodnje.

Dogovor proizvođača okupljenih u OPEK u vezi sa smanjenjem proizvodnje teško da će imati veći pozitivan uticaj na cijene. To će, međutim, skratiti vrijeme potrebno za smanjenje viška globalnih zaliha sirove nafte i proizvoda od nafte. Analitičari tvrde da se efekti tog poteza, vjerovatno, neće osjetiti do 2017. godine pod pretpostavkom da će se trend rasta globalne potražnje nastaviti. U najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energetiku konstatovano je, između ostalog, da se rast tražnje za naftom iz Kine i Indije usporava bržim tempom nego što je prvobitno predviđeno. Kad je riječ o finansijskim sredstvima ulazak u posljednji kvartal i dalje karakteriše pretjerano povećanje cijena, ali je broj dugih pozicija za 40 odsto niži u odnosu na maksimume zabilježene u aprilu i avgustu.

Bregzit zaustavio rast cijena plemenitih metala

Reklama

Predstojeći izbori u SAD, uz rast kamatne stope koji FED najavljuje za decembar, zatim kretanje dolara, kao i obveznica na globalnom tržištu, rastuća zabrinutost zbog eksperimenta sa negativnim kamatnim stopama nekoliko centralnih banaka… samo su neke od tema sa kojima će trejderi zlatom morati da se suoče u narednim mjesecima. Analitičari Sakso banke podsjećaju da se u trećem kvartalu cijena zlata kretala u rasponu ustanovljenom 23. juna nakon glasanja o Bregzitu, odnosno između 1.300 i 1.375 dolara za uncu, dok potražnja bilježi pad. Za razliku od hedž fondova, koji su ostali nepromjenjeni, ukupni fondovi su kroz proizvode trgovane na berzi i pozicije portfolio menadžera u terminskim ugovorima dostigli nivo od samo 13 odsto, što je ispod granice iz 2012. (nominalna vrijednost te pozicije ostaje ispod 35 odsto). Jedan od pokretača impresivnog rasta cijena zlata i srebra bio je kontinuirani pad globalnih prinosa obveznica. To je, tvrde stručnjaci, umanjilo, a u nekim slučajevima čak i uklonilo, oportunitetne troškove držanja zlata naspram državnih obveznica sa niskim ili negativnim prinosima.

– Ponašanje tržišta u prethodnih nekoliko mjeseci moglo bi da ukazuje na to da je žutom metalu potreban duži period za konsolidaciju pri čemu bi test ključne podrške mogao da bude pad cijena ispod 1.300 američkih dolara za uncu. Taj potencijalni pad cijene vidimo kao pozitivan impuls jer će to primorati tržište da reaguje i pokaže svoje planove. Često se dešava da se u trenucima slabosti može izmjeriti prava snaga tržišta i s obzirom na skok od 23 odsto od početka godine zlatu će, možda, biti potreban takav test – tvrdi Hansen.

Ovaj analitičar podsjeća na to da je rast vrijednosti zlata zaustavljen nakon Bregzita na cijeni od 1.375 dolara za uncu, odnosno na nivou koji se poklapa sa oba trenda – cjenovnim vrhom dostignutim 2012. godine i korekcijom prodaje od 38,2 odsto čemu smo bili svjedoci sve do prošlog decembra. Eventualni prekid tog trenda mogao bi, procjenjuje Hansen, već na startu, da „povede“ zlato ka cilju od 1.485 dolara za uncu.

Izvor: Dnevni list Danas

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu