FINANSIJE
Cijene nafte blizu tronedjeljnog minimuma
LONDON – Nafta se trgovala jutros na robnim berzama blizu tronedeljnog cjenovnog minimuma, neznatno ispod 50 dolara za barel, pošto trgovci i dalje ne vjeruju da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) uspjeti da smanji proizvodnju shodno dogovoru postignutim prošlog mjeseca u Alžiru.
Cijene naftnih fjučersa oporavile su se na trgovanju u Njujorku za 0,3 odsto poslije jučerašnjeg oštrog pada od 1,6 procenata, javlja agencija „Blumberg“. Generalni sekretar OPEK-a Mohamed Barkindo pozvao je članove naftnog kartela da pokažu „maksimalnu fleksibilnost“ kod dogovora o nižim proizvodnim kvotama, nakon što je juče ocijenio da se ta naftaška grupacija suočava sa „najtežim“ izazovom. Američka „laka“ nafta WTI za isporuku u decembru trgovala se jutros oko 10,00 časova po londonskom vremenu, na nivou od 49,34 dolara po barelu na robnoj berzi u Njujorku, što je za 16 centi više nego juče.
WTI nafta je juče pala za 78 centi na 49,18 dolara, na najnizi nivo od 4. oktobra. Ukupan volumen trgovanja danas je bio oko 13 posto ispod 100-dnevnog prosjeka. Sirova severnomorska nafta „brent“ za decembarske isporuke ojačala je za 29 centi, na 50,27 dolara po barelu, na ICE evropskoj berzi fjučersa u Londonu. Ovaj tip nafte, koji se smatra globalnom tržišnom referencom, juče je pao za čak 81 cent na 49,98 dolara, što je najniži nivo od 30. septembra.
Odbor OPEK-a sastaće se ove nedjelje u nastojanju da se prevaziđu razlike u pogledu količina koje svaka zemlja članica pojedinačno može da pumpa, nakon što se Irak pridružio spisku zemalja koje traže izuzeće od limitiranja proizvodnje. Govoreći iz Iraka, Barkindo je poručio da će raditi sa članicama na savladavanju „izazova i neizvesnosti“ na tržištu, apelujući na njih da pokažu dobru volju za postizanje dogovora. U međuvremenu, alžirski ministar energetike Nuredin Butarfa je rekao da „nema odustajanja“ od dogovora iz Alžira i da će grupa na samitu 30.novembra utvrditi kvote.
„Mi i dalje smatramo da je mala vjerovatnoća da će bilo koji dogovor sa predstojećeg sastanka OPEK-a imati bilo kakav značajan uticaj na tržište“, kaže Karsten Menke, analitičar za istraživanje cijena sirovina u „Džulijus Ber Grupi“. „I dalej ima mnogo prepreka, među kojima najnoviju predstavlja ovonedjeljna izjava iz Iraka da bi zemlja trebalo da bude izuzeta iz tog sporazuma“, dodao je Menke. U SAD-u, u Meksičkom zalivu porasle su zalihe sirove nafte za 2,0 miliona barela u prošloj nedjelji, a isporuke su povećane i na Istočnoj obali, prema sinoć objavljenim podacima američke Uprave za energetske informacije. Na Zapadnoj obali su, međutim, zalihe opale, smanjujući ukupne lagerovane količine nafte u zemlji, prenosi „Blumberg“.
Izvor: Agencije
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca