INVESTICIJE
Gasovod s Bugarskom jedina alternativa za Srbiju
BEOGRAD – Iako je do zabadanja prvog ašova u zemlju, koji bi trebalo da ozvaniči početak gradnje novog gasovoda Niš–Dimitrovgrad, potrebno sačekati još neko vreme, ova gasna veza obezbediće Srbiji snabdevanje gasom ne samo iz drugog pravca već i iz drugog izvora.
Dakle, Srbija posle izgradnje ovog gasovoda neće više zavisiti samo od ruskog gasa, što je utoliko važnije ako se zna da Rusija ozbiljno namerava da od 2019. godine ukine transport gasa preko Ukrajine, jedinog pravca kojim Srbija sada dobija gas.
Novi gasovod s Bugarskom biće dug 150 kilometara, godišnje će se ovom trasom transportovati oko 1,8 milijardi kubika gasa. Reč je o dvosmernom gasovodu, što znači da i Srbija i Bugarska mogu jedna drugoj da isporučuju gas.
– Trebalo bi da uradimo eksproprijaciju, kupimo zemljište i uradimo čitav niz stvari koje prethode prvom ašovu – rekao je ministar energetike Aleksandra Antić u Bugarskoj prilikom potpisivanja memoranduma o gasnoj interkonekciji dve zemlje.
Bugarska je za gradnju dobila od Evropske unije 45 miliona evra. Prva faza je završena. Dok bi druga ključna faza izgradnje tek trebalo da počne, kako bi prvi gas ovim pravcem potekao za tri godine.
Memorandumom su definisani svi ključni elementi projekta, pristupne tačke i kapacitet, rekao je Antić i objasnio da očekuje da će ovaj projekat ući u IPA finansiranje za 2017. i da će Srbija imati operativna sredstva već u 2018. godine.
Trebalo bi imati u vidu da ovaj projekat ima smisla samo ukoliko bude u dinamici sa interkonekcijom Grčka–Bugarska kako bi 2020. postojala veza Grčka–Bugarska i Bugarska–Srbija. Do tada bi trebalo da budu završeni gasovodi TAP i TANAP, kojim će stizati gas iz Azerbejdžana.
Trasa gasovoda „Južni koridor” (TAP i TANAP) ide iz Azerbejdžana kroz Gruziju, Tursku do Grčke, sa kojom Bugarska pravi vezu, a Srbija sa Bugarskom. Blagovremena izgradnja južnog kraka gasovoda bi takođe omogućila korišćenje našeg transportnog sistema za tranzit prirodnog gasa u druge zemlje i na taj način ostvarivanje značajnih ekonomskih efekata.
Da bi ovaj projekat, posla propadanja gasovoda „Južni tok”, mogao stvarno da zaživi i donese Srbiji bezbedno snabdevanje gasom potvrđuje i činjenica da je Evropska unija prošle godine u Rigi podržali projekat „Južnog gasnog koridora”, koji povezuje rezerve ovog energenta u području Kaspijskog mora sa članicama EU zaobilazeći Rusiju.
Ovaj sistem uključuje gasovode „Južni Kavkaz”, „Trans Anadoliju” i „Trans Adrijatik”. Koridor prelazi teritorije Azerbejdžana, Gruzije, Turske, Grčke i Albanije.
Izvor: Politika
INVESTICIJE
Završena izgradnja nove bolnice u Trebinju
Izgradnja nove bolnice u Trebinju je završena, opremljena je najsavremenijom i najkvalitetnijom opremom, a u toku je priprema dokumentacije kako bi počela sa radom, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je rekao da je potrebno da se dobije upotrebna dozvola i preda zahtjev za početak rada, a nada se da će to biti završeno u januaru.
– Bolnica će imati 281 ležaj, šest operacionih sala, angio-salu koju dosad Hercegovina nije imala, najsavremeniju dijagnostiku, tako da više neće biti potrebe da se odlazi za usluge magnentne rezonace u druge zdravstvene centre – naglasio je Lambeta.
On je izjavio da je u završnoj fazi obnova Odjeljenja neurologije koje je oštećeno u nedavnom požaru.
Prema njegovim riječima, u toku je krečenje, a prije toga su promijenjeni otvori na prostoriji koja je izgorjela, kao i unutrašnja vrata.
– Očekujem da će se u toku ove sedmice kompletno osoblje i pacijenti vratiti na Odjeljenje neurologije – rekao je Lambeta.













BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NEKRETNINE5 meseci prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NEKRETNINE10 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
INVESTICIJE1 godina prijeEksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
-
NEKRETNINE1 godina prijeJedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeUniverzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
-
KONKURSI1 godina prijeDINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeNakon 30 godina: Rješava se pitanje “Razvitka”



