Iako je opšta slika o zanatima godinama unazad potcjenjivačka i mladi mahom hrle na fakultete, majstori tvrde da dobro žive i da su njihove usluge uvijek tražene.

Keramičar i parketar iz Banjaluke koji je želio ostati anoniman ističe da se već 18 godina bavi ovim poslom i da je uvijek bilo posla.

– Hranim četvoročlanu porodicu i živimo više nego solidno. Mrtva sezona su januar i februar ali u ljetnim mjesecima, kad je više posla mogu nešto novca ostaviti i sa strane. Uglavnom radim po kvadratu i dnevno zaradim do 120 KM – kaže on.

Dodaje da kvadrat laminata postavlja za tri, a pločica za deset KM.

– Kad ugovorim veći posao i treba mi pomoćni radnik problem mi je naći čovjeka koji će sa mnom raditi, jer niko neće da zasuče rukave iako plaćam dnevnicu 30-35 KM i hranu – žali se ovaj majstor.

Posla ima i za banjalučkog vodoinstalatera Ranka K. koji tvrdi da majstori koru hljeba mogu zaraditi i u blagostanju i u krizi.

– Ljudi me znaju čekati dva-tri dana jer ne mogu stići da ispopravljam sve ventile, sifone, bojlere i instalacije po Banjaluci. Telefon mi dnevno zazvoni i do deset puta zbog intervencije, a malo je dana kad mogu odmarati – ističe ovaj majstor, koji ne želi otkrivati koliko zaradi, ali kaže da mu privatni posao obezbjeđuje ugodan život.

Reklama

Majstorski hljeb godinama jede i zidar iz Gradiške Ratko B. koji se na svoje zanimanje nikada nije požalio.

–  Dnevno u prosjeku zaradim oko 60 KM, a ako pogodim veći posao kući donesem znatno više novca. Uglavnom ugovaram poslove sa uključenom hranom i materijalom kako bi mi ostala čista zarada. Izdržavam četvoročlanu porodicu i ništa nam ne nedostaje – priča ovaj zidar.

Među onima koji su dobro plaćeni su i automehaničari, moleri, koji za krečenje uzimaju od 0,80 do marke po kvadratu, a stolari na teren ne izlaze bez 40 KM. Dobre plate za naše uslove zarađuju i električari, majstori za grijanje, monteri, serviseri klima, frizeri, kuvari…

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Jovica Bratić ističe da dobri majstori zarađuju poput inženjera, a nemali broj njih na svoj konto upiše i veće cifre.

– Dnevnica majstora u prosjeku je od 60 do 70 KM, a ako je posao osjetljiviji dnevno zarade i do 100 KM. Najlošiji majstor danas može zaraditi 50 KM – tvrdi Bratić.

On navodi da dobar majstor ne može ostati gladan i ističe da to mladi nažalost ne shvataju jer se iz godine u godinu sve manje đaka odlučuje da upiše neki zanat.

Reklama

– Biti dobar majstor je velika stvar budući da to obezbjeđuje siguran posao i prihode, ali naše škole nemaju dovoljno novca da investiraju u radionice, pa đaci iz škole izlaze bez zanata u rukama – naglašava Bratić.

Rezultat toga je, ističe Bratić, da se dobar zidar, tesar ili biger u Banjaluci ne može naći ni za dnevnicu od 60 KM, jer su svi već zauzeti.

– Zanatstvo se godinama urušava jer mladi misle da je sramota biti zanatlija. Rečenica “uči školu da budeš gospodin i ne radiš ništa” se duboko ukorijenila u naš narod, a kad nam u kući curi voda vodoinstalatera čekamo nekoliko dana jer je zatrpan poslom – ističe Bratić i dodaje da ljubitelji te krilatice s druge strane obijaju vrata biroa za zapošljavanje.

Rad na crno

Jovica Bratić ističe da je u majstorskom poslu najveći problem što većina njih radi na crno i većina ostaje bez penzije i zdravstvenog osiguranja.

– Ovdje vlada epidemija rada na crno, ali inspekcija ima problem i nemoćna jer majstore ne može pronaći na radnom mjestu. Razgovarao sam sa mehaničarima, autolakirerima i brojnim drugima, ali ljudi kažu da se ne prijavljuju zbog prevelikih obaveza – kaže Bratić i dodaje da će se majstori registrovati i vratiti u legalne tokove tek kad budu smanjene obaveze.

Reklama

Majstorske zarade

Postavljanje pločica – 10 KM po kvadratu

Postavljanje laminata – 3 KM po kvadratu

Krečenje – 0,80 do 1 KM po kvadratu

Dnevnica zidara – 60 do 70 KM

Izlazak stolara na teren – 40 KM

Reklama

Izvor: Glas Srpske