FINANSIJE
Bankari povećali zaradu, Pavlović banka u dubiozi
BANJALUKA – Šest od osam banaka sa sjedištem u RS poslovalo je prošle godine pozitivno, dok su dvije u minusu imale značajno manji gubitak nego isti broj gubitaša u 2015. pa je i ukupni rezultat bankarskog sektora poboljšan i dobit je iznosila 45,27 miliona KM.
Banke koje su prošle godine poslovale pozitivno uknjižile su zajedno 71,93 miliona maraka profita. S druge strane, zajednički minus dvije banke iznosio je 26,66 miliona KM.
Isti broj banaka bio je u plusu i u 2015. godini, ali je njihova ukupna dobit bila značajno niža i iznosila 52,33 miliona KM. Od banaka koje trenutno posluju dvije su imale negativan rezultat u 2015. godini i njihov gubitak je iznosio 54,77 miliona, što je cijeli bankarski sektor gurnulo u gubitak od 2,44 miliona KM.
Ukoliko se, međutim, tom iznosu doda i 90,30 miliona maraka gubitka Banke Srpske, čija je likvidacija pokrenuta u maju 2016. godine, onda je ukupan negativni rezultat bankarskog sektora RS iznosio 92,74 KM.
Izvještaji objavljeni na Banjalučkoj berzi pokazuju da je najveću dobit u prošloj godini imala NLB banka, koja je sa liderske pozicije skinula Unikredit banku. NLB banka je bila u plusu 28,81 milion KM, što je za skoro deset miliona više u odnosu na prethodnu godinu.
– NLB banka je već dugo godina jedna od najprofitabilnijih banaka u BiH. Dobit iz prošle godine je kontinuitet uspješnog poslovanja i rezultat dugoročne stabilne politike i umjerenog poslovanja. Uspješno poslovanje je za nas normalno stanje. Naš cilj je da ostanemo najuspješnija bankarska grupa u jugoistočnoj Evropi, a za to imamo sve pretpostavke – kazao je direktor NLB banke Radovan Bajić.
Unikredit banka je blago povećala profit na 22,38 miliona KM. Višemilionsku dobit ostvarila je i Nova banka Banjaluka, koja je 2016. završila u plusu od 13,07 miliona, što je za skoro milion više nego godinu ranije.
Sberbanka je prošle godine zaradila 4,04 miliona, MF banka 2,96 miliona, dok je najmanju dobit ostvarila Komercijalna banka – 669.474 KM, ali je to ogroman napredak s obzirom na to da je isplivala iz gubitka u prethodnoj godini od 2,14 miliona KM.
U suprotnom smjeru je otišla Pavlović banka, koja je u prošloj godini imala gubitak od 17,02 miliona KM. U ovoj banci ističu da su u 2016. poslovali u otežanim uslovima, koji su se odrazili na slabiji finansijski rezultat.
– Banka je u 2016. godini iščistila svu nekvalitetnu aktivu formiranjem rezervi na plasmane koji se otplaćuju sa kašnjenjem, što je prouzrokovalo gubitak. Nastali gubitak predstavlja značajnu rezervu, jer će naplatom kredita najveći njegov dio biti vraćen u prihode narednih godina. Pozivamo potencijalne investitore da ulažu u Pavlović banku, koja je bila i ostala sigurna i potpuno solventna i likvidna banka – navedeno je u saopštenju koje su potpisali Uprava, Nadzorni odbor i akcionari Pavlović banke.
Sa gubitkom je poslovala i Adiko banka, ali je ona za više od pet puta smanjila minus u odnosu na 2015. godinu i on je iznosio 9,64 miliona KM. U Adiko banci ističu da je glavni razlog prošlogodišnjeg gubitka direktno vezan za uspješno rješavanje pitanja kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskom franku i značajnim olakšicama koje su dali korisnicima tih zajmova.
– Ukupna vrijednost datih olakšica iznosila je 26 miliona KM, što je išlo direktno na teret troškova banke uzrokujući gubitak po tom osnovu od 16,6 miliona, koji je direktno uticao na konačan godišnji rezultat banke. Ako ostavimo po strani ovaj jednokratan trošak, ostali bitni indikatori poslovanja banke daju razlog za veliki optimizam. Posebno smo zadovoljni činjenicom da je banka iz osnovnog operativnog poslovanja ostvarila profit, prije knjiženja gubitaka na osnovu datih olakšica. Zahvaljujući snazi svog kapitala, banka će pokriti ovaj jednokratni negativni rezultat. Adiko banka je s aspekta kapitala jedna od najsnažnijih na tržištu RS – istakli su u Adiko banci i dodali da ove godine očekuju pozitivno poslovanje.
Predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS – SNjOT Marko Đogo kazao je da pripremaju analizu stanja u bankarskom sektoru.
– Podaci iz izvještaja banaka o poslovanju za 2016. pokazuju da se stvari u Pavlović banci ne odvijaju kako treba. Višemilionski minus pokazuje da je ova banka u problemu i postoje jake indicije da bi mogla krenuti putem Banke Srpske i Bobar banke, ali ne postoji garancija da će se to desiti i nadam se da će izbjeći tu sudbinu – kazao je Đogo i dodao da je u RS samo ta banka problematična, a da ostatak bankarskog sektora ima stabilno i zdravo poslovanje.
Rezultat poslovanja banaka sa sjedištem u RS (miliona KM)
2016. 2015.
NLB banka 28,81 18,72
Unikredit 22,38 21,35
Nova banka 13,07 12,06
Sberbanka 4,04 4,51
MF banka 2,96 2,26
Komercijalna banka 0,67 -2,14
Adiko banka – 9,64 -52,63
Pavlović banka -17,02 0,43
6 – broj banaka sa profitom
52,33 miliona – plus banaka sa profitom
2 – broj banaka sa gubitkom
54,77 miliona – minus banaka sa gubitkom
145,07 miliona – minus banaka sa gubitkom uključujući Banku Srpske
-2,44 miliona – ukupni rezultat bankarskog sektora
-92,74 – ukupni rezultat bankarskog sektora uključujući Banku Srpske
2016. godina
6 – broj banaka sa profitom
71,93 miliona – plus banaka sa profitom
2 – broj banaka sa gubitkom
26,66 miliona – minus banaka sa gubitkom
45,27 miliona – ukupni rezultat bankarskog sektora
Izvor: Glas Srpske
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca