ENERGETIKA
Pušten u rad prvi brzi punjač za e-automobile u Srbiji
BEOGRAD – Prvi brzi punjač za električne automobile u Srbiji, koji može da napuni svaki auto strujom za samo 15 minuta, pušten je u rad ispred Mašinskog fakulteta u Beogradu.
Brzi punjač, koji će za nekoliko dana biti premješten na Petrolovu pumpu na Čukarici, predstavljen je u ponedjeljak na konferenciji “Zelena Balkanika, Električna vozila – budućnost saobraćaja”, u organizaciji slovenačkih, srpskih, makedonskih i crnogorskih Rotari klubova, Srpske asocijacije menadžera i Samita 100, a u okviru manifestacije Dani slovenačko srpskog prijateljstva u Beogradu.
Riječ je o punjaču od 50 kilovata koji dnevno može da napuni više od 70 vozila, a isproban je ispred Mašinskog fakulteta na električnim vozilima raznih proizvođača.
Predsjednik UO Hidria i potpredsjednik Samita 100 Iztok Seljak je rekao Tanjugu da su već otvorili punionucu za električne automobile kod hotela Meriot, ali da je to prvi brzi punjač koji će biti upotrebi u Srbiji.
Seljak je rekao da je projekat Zelena Balkanika dio velikog projekta koji se trenutno realizuje sa evropskom komesarkom za transport Violetom Bulc, sa ciljem da se region pretvori u laboratoriju zelene mobilnosti za EU.
On je naveo da projekat Zelena Balkanika, koji realizuju Hidria i automobilski klaster u Sloveniji sa brojnim međunarodnim partnerima i lokalnim firmama u svakoj zemlji Jugoistočne Evrope, treba da omoguće zelenu mobilnost na autoputu od Minhena preko Salcburga, Ljubljane, Zagreba i Beograda, Skoplja i preko tzv. Zelene Adriatke do Podgorice, Tirane, preko Dubrovnika, Splita i Zadra do Kopra, gdje se sprema pokretanje Inovativnog centra zelene mobilnosti, koji će da razvija visokotehnološka rješenja.
On je kazao da je taj put dug oko 2.400 kilometara i dodao da su u Sloveniji već realizovali projekat Zelena Keltika na regionalnom putu Logatec – Bovec u dužini od 120 kilometara, gdje je postavljeno ukupno 10 punjača.
Seljak kaže da za projekat Zelena Balkanika očekuju konkuretnu podršku od EU već od 2018. godine.
“Nalazimo se u epohalnom periodu velike transformacije društva, koje će se bazirati na obnovljivim izvorima energije i šering ekonomiji (deljenja). Neke industrije će biti izbrisane, a neke će biti izmenjene. Automobilska industrija je jedna od njih“, rekao je Seljak.
On je kazao da je cilj da se postave punjači u gradovima na toj ruti, kao i da se kasnije koriste električni autobusi, kao i električni kamioni.
“Čitav region pretvaramo u zelenu laboratoriju. Imaćemo razvojne i inovativne centre u celom regionu”, rekao je Seljak.
Guverner Rotari Distrikta Srbije i Crne Gore Vladimir Matić je izjavio da se prvi put u Srbiji može vidjeti brzi punjač od 50 kilovata.
On je rekao da su Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastructure Srbije i Privredna komora Srbije na konferencijama najavili uvođenje punjača za električne autoobile i izarazio nadu da će Srbija imati bar 150 punjača duž autoput u narendih nekoliko godina, kako bi autoput kroz Srbiju mogli da koriste svi koji idu pravcem od Minhena do Soluna.
Gasparič je rekao da Slovenija pokušava da izgradi novi model saradnje sa Srbijom, ali i regionom i da projekat sa postavljanjem električnih punjača mogao da bude model i za druge oblasti.
Dekan Mašinskog fakulteta Radivoje Mitrović je naglasio da je razvoj infrastrukture uslov za mnogo veće korišćenje električnih automobila i da taj fakultet podržava taj projekat.
Učesnici konferencije su istakli da Srbija ulazi u najveću revoluciju ikad, koja će sve promjeniti i donjeti novu infrastrukturu, kao i zelenu mobilnost.
Prva revolucija u transportu je bio voz, druga automobil, a treća će biti električna vozila po principu kar šeringa, tako što će ljudi koristiti automobil ali neće biti njegovi vlasnici.
Marko Femc iz kompanije Plan-net je podsjetio da Tesla roadster 2008. započeo prvu serijku upotrebu lutijum jonske baterije sa dometom od 320 km, dok sada baterija može da izdrži i više od 700 km.
On je kazao da bi sa električnim automobilom od Ljubljane do Beograda trošak mogao da bude svega 9,6 evra, ukoliko bi postojala mreža brzih stanica za punjenje, kao i da bi bilo potrebno sedam sati za tu razdaljinu.
Japan ima više punjača nego benzinskih pumpi, a Kina planira da ima pet miliona punjača do 2020. godine.
Rotari klub je međunarodna organizacija poslovnih i profesionalnih ljudi udruženih širom svijeta, u cilju pružanja humanitarne pomoći, podsticanja visokih etičkih standarda u svim profesijama i unapređenje dobre volje i mira u svijetu.
Izvor: Tanjug
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca