PRIVREDA
Na birou u BiH nema programera: Cijeli svijet je tržište
IT sektor je velika razvojna šansa, kao i prilika za nova radna mjesta. Pogotovo u našoj zemlji, iz koje se ne odlazi bez velikog razloga.
Prema magazinu Forbes, informacione tehnologije su pored medicinskog i finansijskog sektora, najprofitabilnija industrijska grana u svijetu.
U BiH je IT sektor u proteklih pet godina porastao za 72 posto. Procjenjuje se da u ukupnom BDP-u godišnje učestvuje sa 150 miliona maraka.
Rukovodioci IT kompanija tvrde kako postoje određene birokratske prepreke u razvoju IT sektora, ali su svjesni da je tako u svakom biznisu, tako da to ne smije biti izgovor.
Kao najveći izazov ističu potrebu za kvalitetnim obrazovanjem mladih, te su u toj oblasti potrebna unapređenja.
„Može biti unapređenje nekog plana i programa, kroz koje studenti prolaze na fakultetu, da se on prilagodi potrebama tržišta u suštini. Studenti uče jako puno stvari, raštrkano im je znanje i interesi na razna polja ali jako malo imaju specifičnog znanja što je potrebno tržištu“, smatra Alma Kalauzović, projekt menadžer AtlantBiH.
A nakon edukacije, problema za zaposlenje nema. Već nekoliko godina među najtraženijim na tržištu rada su upravo IT stručnjaci.
Programera na birou nema, tvrdi Nermin, mladi sarajevski programer. Mogućnosti su velike, od privatnog rada, rada za domaće pa i strane kompanije. Cijeli svijet je potencijalno tržište.
“Fakulteti naši, elektrotehnika i drugi privatni koji obrazuju mlade u ovom sektoru, ne mogu da izbace dovoljno ljudi koliko firme potražuju, tako da ko god se odluči da se bavi ovim pozivom ima dovoljno mjesta. Potražnja je zaista velika“, kaže Nermin Šehić, iOS developer.
BiH ima veliki potencijal i kvalitetan kadar, kao i brojne druge prednosti koje je mogu pozicionirati visoko na svjetskom tržištu.
“U BiH je prilično dobra perspektiva kada gledamo sa strane outsorcinga, i kada se poredimo sa nekim vodećim državama poput Indije iz prostog razloga jer imamo jako dobru vremensku zonu u odnosu na SAD i Europu, lakše je komunicirati sa klijentima. Imamo vrlo dobro radnu snagu, ljudi koji se bave IT-em imaju dobru podlogu i dobro znanje. A volimo se progurati”, pojašnjava.
IT sektor može znatno doprinijeti bh. ekonomiji ukoliko se bude ulagalo u popularizaciju i edukaciju. Nije tajna ni da se u ovoj oblasti može odlično zaraditi, a prednosti su svakako brojne. Od izbora poslodavca, radnog okruženja, pa čak i radnog vremena.
Izvor: N1
PRIVREDA
Mercator izbrisan iz sudskog registra

Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
NOVOSTI
Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prije
Sajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli