Connect with us

PRIVREDA

Najbolje kompanije „Standard“, „Zp-komerc“ i „Metalac MBM“

BANjALUKA – Kompanije „Standard“ iz Prnjavora, „ZP komerc“ iz Bijeljine i „Metalac MBM“ iz Dervente dobitnici su prvih nagrada za najuspješnije veliko, srednje i malo privredno društvo Republike Srpske u prethodnoj godini u 13. izboru najuspješnijih u privredi Srpske, koji je večeras u Banjaluci organizovala Privredna komora.

Objavljeno

 

 


Drugo mjesto u kategoriji velikih privrednih društava zauzela je „Destilacija“ iz Teslića, treće „Romanija putevi“ sa Sokoca, dok je u kategoriji srednjih privrednih društava drugo mjesto pripalo kompaniji „Ekskluziv lindžeri“ iz Banjaluke, a treće mljekari „Pađeni“ iz Bileće.

U kategoriji malih privrednih društava drugo mjesto pripalo je „Stanišiću“ sa Pala, treće „EKP Elkeru“ iz Ljubije, četvrto mljekari „Dule“ iz Bijeljine, a peto „Popovom Polju“ iz Trebinja.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić čestitala je svim nagrađenima i izrazila poštovanje privrednim subjektima koji u ovim vremenima posluju sa uspjehom.

Ona je poručila da je trajno opredjeljenje Vlade Republike Srpske rasterećenje privrede, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje konkurentnosti.

„Republika Srpska ima poresku politiku koja je među najstimulativnijim u regionu, a uz reforme na tržištu rada biće obezbijeđeni još bolji uslovi za novi privredni razvoj“, rekla je Golićeva, poručivši da će Vlada i u buduće sve učiniti da domaćim privrednim subjektima olakša poslovanje. Ona je izrazila zadovoljstvo rastom industrijske prozvodnje u prethodnoj i prvim mjesecima ove godine, navodeći oporavak privrede kao jedna od ključnih ciljeva Ekonomske politike za ovu godinu. „Prethodnu godinu u Republici Srpskoj obilježila je borba sa posljedicama katastrofalnih poplava iz 2014. godine od kojih su štete dostigle skoro 15 odsto BDP-a, kao i borba sa posljedicama prošlogodišnjih suša“, rekla je Golićeva.

Predsjednik Upravnog odbora preduzeća „Standard“ iz Prnjavora Emir Dacić rekao je da ova nagrada predstavlja priznanje svim radnicima koji su vjerovali u transformaciju ove firme, te da je uspjeh rezultat jasne vizije, transparentnih ciljeva i odlučnosti menadžmenta i zaposlenih. „Vaš izbor pokazuje da se nevrednuju samo rezultati, već i okolnosti u kojima se radi“, rekao je Dacić.

Reklama

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić rekao je da je, uprkos kriznoj prethodnoj godini, zabilježen privredni rast, koji nije bio dovoljan da bi njim bili zadovoljni.“Započete reforme nisu dale očekivane rezultate. Učinjeni su pomaci, ali nedovoljni da bismo privukli investicije“, smatra Đurić.

On je poručio da novim Zakonom o radu nisu zadovoljni ni poslodavci, ni sindikat, te da bi otvorenost domaćeg tržišta bez adekvatne zaštite domaćih proizvođača mogla imati katastrofalne posljedice.

„Najavljeno poskupljenje struje i povećanje akciza novi su kamen za posrnulu privredu. Krajnje je vrijeme da privreda postane prioritet svih nivoa vlasti, ali ne samo deklarativno“, rekao je Đurić.

On je dodao da zajednički cilj mora biti stvaranje stabilnog i razvijenog sistema i da raspoloživi resursi Republike Srpske govore da je to moguće.

Priznanja u kategoriji za najznačajniju investiciju i doprinos zapošljavanju dobile su kompanije „RS-silikon“ iz Mrkonjić Grada, EFT iz Stanara, „Dermal“ Kotor Varoši i „FL Stakorina“ iz Čajniča.

U kategoriji za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti priznanje su dobili „M:tel“ iz Banjaluke, „Napko bed fektori“ iz Petrova i „Majneks“ sa Pala.

Reklama

Najuspješnije žene u privredi u prethodnoj godini su direktor kompanije „Premijer“ iz Doboja Rankica Panić, direktor „Sage RS“ iz Banjaluke Aleksandra Grubor i zamjenik direktora Mesne industrije „Trivas“ iz Prnjavora Jelena Vasić.

Među kompanijama koje su dobile priznanja za značajne jubileje su „Nova dipo“ Gornji Podgradci za 160 godina rada, „Autoprevoz“ i „GP Krajina“ iz Banjaluke za 70 godina rada, banjalučki „Lanako“ za 25 godina rada, te „Elnos“ iz Banjaluke za 20 godina rada.

Posebno priznanje za očuvanje životne sredine dobilo je preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ iz Bijeljine, za novoosnovano privredno društvo i razvoj poljoprivredne proizvodnje „Šumska tajna“ iz Ribnika, a za podršku agrobiznisu u oblasti proizvodnje sjemenske pšenice i organizovanje proizvodnje „Jelena“ iz Kozarske Dubice.

U kategoriji za prepoznatljiv kvalitet i razvoj domaćeg proizvoda priznanja su dobili „Dukat“ iz Banjaluke, „Bema“ iz Banjaluke, „Neven“ iz Rudog, „Glorija lajn“ iz Banjaluke, „Zlatna pčela“ iz Novog Grada, „Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice, „Mira“ iz Prijedora, „Karmen lajn“ iz Laktaša, „Krajina kvas“ iz Banjaluke, „Mediteran inoks“ iz Čelinca, „Milteks“ iz Banjaluke, „Svislajon“ iz Trebinja i „Novi jelšingrad“ iz Banjaluke.

Svečanosti dodjele priznanja u Kulturnom centru Banski dvor prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar saobraćaja i veza Neđo Trninić, ministar za ekonomse odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprovrede Stevo Mirjanić, predstavnici zakonodavne vlasti Srpske, institucija BiH, privrednici, te predstavnici kulturnog i javnog života Srpske.

Izvor:Srna
Reklama
Slične teme:
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

1 sedmica prije

 

12. novembar 2024.

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

1 sedmica prije

 

12. novembar 2024.

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

3 meseca prije

 

30. avgust 2024.

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu