PRIVREDA
Pojeftinilo meso za 10 do 30 feninga
SARAJEVO – Prema podacima iz Agencije za statistiku BiH, u februaru je došlo do pada nivoa cijena proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu, i to za 0,2 odsto, piše Večernji list BiH. Kada govorimo o pojedinačnim proizvodima, dolazimo do podataka kako je došlo do pojeftinjenja junećeg mesa bez kosti, svinjetine s kostima, pastrve, dok je piletina poskupila.
Tako junetina košta 12,8 KM te je jeftinija za 10 feninga. Svinjetina s kostima je pojeftinila za 30 feninga te iznosi 7,7 KM, dok je piletina poskupila za 10 feninga i stoji 4,7 KM. Pojeftinila je i pastrmka za 10 feninga te sada iznosi 9,2 KM. Cijene riže (3,2 KM), kruha od pšeničnog brašna (2,2 KM), pšeničnog bijelog brašna ( 1 KM) ostale su iste u odnosu na prethodni mjesec, ali i na isto razdoblje prošle godine. Zanimljivo je spomenuti kako i Federalno ministarstvo trgovine pravi mjesečni izvještaj o cijenama u gradovima širom FBiH. Tako su, na primjer, konstovali kako je riža najskuplja u Mostaru (3,9 KM), dok je najjeftinija u Orašju (1,9 KM). Što se tiče mesa, ono je najskuplje u Tuzli (14,2 KM), dok je svinjetina najskuplja u Sarajevu (12 KM). Piletina je najskuplja u Širokom Brijegu (6,1 KM), a pastrmka u Bihaću (10,4 KM). Prema Agenciji za statistiku, tvrdokorni sir ima istu cijenu kao i prethodni mjesec (9,5 KM), dok je u odnosu na isto period lani sir sada jeftiniji i za marku. Cijena jaja je ostala ista, dok je, primjer, u odnosu na prethodni mjesec maslac poskupio za 10 feninga, kao i margarin. Kada govorimo o istom periodu prošle godine, maslac je jeftiniji za 30 feninga i sada iznosi 17,2 KM. Gledajući po gradovima u FBiH, maslac je najskuplji u Orašju (18,9 KM), dok je najjeftiniji u Sarajevu (15,4 KM). I ulje je skuplje za 10 feninga i sada iznosi 2,3 KM. Poskupjelo je i voće za 10 feninga, kao i crni luk, dok je cijena krumpira i graha ostala ista kao i prethodnog mjeseca.
Izvor: večernji.ba
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM
Prihvaćena ponuda za otkup 180 mil KM dospjelih potraživanja IRB-a – Stevanovićeva firma izdvaja 32 miliona
Mostar preuzeo titulu „Evropskog grada vina“ – Trebinje „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke