Connect with us

INVESTICIJE

Sertifikovane opštine i gradovi na investicionoj mapi Evrope

I ove godine Financial Times je objavio listu najboljih opština, gradova i regiona za ulaganje u Evropi 2016/17: u konkurenciji od 481 lokacije među top 10 investicionih destinacija u čak 10 različitih kategorija

Objavljeno

 


u pogledu cjenovne efektivnosti, FDI strategije i ekonomskog potencijala, našlo se 9 lokalnih samouprava i 3 regiona iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije, zemalja članica regionalne BFC SEE mreže. Među njima 4 lokalne samouprave su aktuelni nosioci sertifikata o povoljnom poslovnom okruženju, dok su ostali ranije bili dio programa ili se u ovom momentu nalaze u procesu. Srbija se pojavljuje 9 puta u izvještaju, slijedi Makedonija sa 5, Bosna i Hercegovina sa 3 i Hrvatska sa 2 puta.

Priznanje Financial Times-a, kao najuticajnijih poslovnih novina na svijetu, znači da zalaganja opština da unaprijede poslovnu klimu i pruže što bolje uslove investitorima nisu prošla neprimjećena. Ujedno, pokazalo se da sertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u JIE omogućava opštinama da uporede lokalne uslove poslovanja sa drugim uspješnim sredinama u regionu i unaprede poslovnu klimu u skladu sa potrebama investitora. Investitorima koji žele da presele ili prošire svoje poslovanje u jugoistočnoj Evropi, BFC SEE služi kao standardizovan mehanizam za procjenu lokalnih uslova za poslovanje i ukazuje na to koje opštine u regionu imaju najpovoljniju klimu za investiranje.
Ovo priznanje je samo još jedna potvrda kvaliteta i značaja regionalnog BFC SEE Programa sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi koji će kao međunarodno priznati standard od ove godine biti primjenjivan i u Crnoj Gori.

Rangiranje BFC opština i gradova 2012 – 2015

Koliki je doprinos BFC SEE programa govori i činjenica da se u izvještaju FDI magazina za 2012/2013 godinu našlo 5 gradova (Subotica, Vranje, Zaječar, Inđija, Sremska Mitrovica) i 1 region (Vojvodina) iz Srbije i samo jedan grad iz Hrvatske (Jastrebarsko).
U narednom izvještaju FDI magazina za 2014/2015 godinu Ivanec je takođe bio jedini rangirani hrvatski grad. Međutim, ono što je očigledno jeste da je u pomenutom izvještaju došlo do većeg prisustva gradova, opština i regiona iz zemalja koje su pristupile regionalnoj BFC SEE mreži. Naime, 2014/2015 prvi put su rangirani grad Skoplje i Ohrid-Struga region iz Makedonije i dva okruga (Bear Micro Region i Herzegovina) iz Bosne i Herzegovine, u kojima su između ostalih opštine Žepče, Teslić i Tešanj, aktuelni nosioci BFC SEE sertifikata. Iz Srbije su se u ovom izvještaju našla 4 grada (Vranje, Zaječar, Inđija, Sremska Mitrovica) i 1 region (Vojvodina).

Rangiranje BFC opština i gradova 2016 – 2017

U poslednjem FDI izveštaju za 2016/17 Ivanec i Jastrebarsko (Hrvatska) zauzeli su vodeća mjesta među mikro gradovima u pogledu FDI strategije, dok su gradovi Skoplje i Štip (Makedonija) rangirani u nekoliko kategorija, a ono što svakako treba istaći jesu njihove vodeće pozicije u pogledu cjenovne efektivnosti. Grad Prijedor je prvi grad iz Bosne i Hercegovine koji je rangiran u izvještaju FDI magazina i to u dvije kategorije. Predstavnici Srbije među gradovima (Sombor, Vranje, Zaječar, Sremska Mitrovica) rangirani su u tri, dok su dva regiona (Vojvodina i Sremski okrug) rangirana u čak četiri kategorije, uz podatak da od sedam lokalnih samouprava koje čine Sremski okrug, njih četiri (Ruma, Stara Pazova, Sremska Mitrovica, Inđija) posjeduje BFC SEE sertifikat ili su ranije bili sertifikovani, dok ostali (Šid, Irig, Pećinci) u ovom momentu imaju status kandidata za priključivanje procesu.
Na regionalnom nivou, najbolji rezultat i napredak u pogledu učešća i rangiranja BFC SEE gradova, opština i regiona zemalja članica BFC SEE mreže ostvaren je u kategorijama „Top 10 Micro European cities – Cost Effectiveness“ i „Top 10 Micro European cities – FDI Strategy“ gdje je čak 7 gradova i opština iz BFC SEE regiona zauzelo nekoliko pozicija, od kojih Štip (Makedonija) i Ivanec (Hrvatska) prve pozicije.
Iz Slovenije je jedino Ljubljana rangirana u okviru kategorije glavnih gradova budućnosti, dok se sa druge strane, nijedan grad ni opština iz Crne Gore nisu našli ni u jednoj od kategorija FDI magazina. Međutim, imajući u vidu činjenicu da Crna Gora od ove godine pristupa regionalnoj BFC SEE mreži, svakako će biti zanimljivo ispratiti rezultate narednih FDI izvještaja u pogledu rangiranja crnogorskih gradova, opština i regiona.
Što se ostalih glavnih gradova zemalja članica BFC SEE mreže tiče, Zagreb, Sarajevo i Beograd rangirani su u nekoliko kategorija, tako npr. Zagreb (Hrvatska) zauzima 9. mjesto u kategoriji „Top 10 Southern European cities of the future“ i 4. mjesto u kategoriji „Top 10 Large European cities of the future – Human capital and lifestyle“, Beograd (Srbija) se nalazi na 8. mjestu u kategoriji „Top 10 Large European cities of the future – Cost effectiveness“, dok je Sarajevo (Bosna i Hercegovina) na 6. mjestu u kategoriji „Top 10 mid-sized European cities of the future – Cost effectiveness“.

Reklama

Zaključak

Jedan od zaključaka koji se može izvesti u odnosu na izveštaj za 2012/2013 je da je došlo do većeg učešća gradova i opština BFC SEE programa u pogledu njihovog rangiranja u posljednjem izvještaju FDI magazina. S tim u vezi treba istaći činjenicu da je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ ORF) – Otvorenog fonda za modernizaciju opštinskih usluga u jugoistočnoj Evropi, program sertifikacije 2011. godine izrastao u regionalnu inicijativu i počeo da se primjenjuje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, što govori u prilog tome da BFC SEE program pomaže u boljem pozicioniranju čitavog regiona i samih gradova na investicionoj mapi Evrope. Primjera radi, treba istaći Ivanec koji se sa prošlogodišnje 9. pozicije probio na 1. mjesto na listi mikro gradova Evrope što se tiče FDI strategije, Štip koji je takođe 1. na drugoj listi koja se tiče cjenovne efektivnosti i svakako Prijedor kao prvog grada iz Bosne i Hercegovine koji se našao u pomenute dvije kategorije. Svakako treba pomenuti i podatak koji se tiče metodologije gdje je u posljednjem izvještaju FDI magazina istraživanje je obuhvatilo znatno veći broj lokacija u odnosu na prethodne godine. Primjera radi 2012/2013 godine u izveštaju je obuhvaćeno 363 lokacije, dok je 2016/2017 u konkurenciji bilo 481 lokacija, što samo ukazuje na sve veću zainteresovanost evropskih gradova i opština da se što bolje pozicioniraju u odnosu na svoje konkurente.

 

 

Izvor: Privredna komora RS

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao

Objavljeno

 

Od

Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.

Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.

Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.

Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.

– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.

biznisinfo.ba

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.

Objavljeno

 

Od

Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.

„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

Pravci razvoja

Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.

„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.

Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.

Reklama

„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.

Ključna grana

Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.

„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.

Očekivanja od države

Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.

Reklama

„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.

Nove tehnologije

Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.

avaz.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu

Objavljeno

 

Od

Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.

Reklama

Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.

Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine.

Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Reklama

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.

Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

Reklama

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.

seebiz.eu

Reklama
Nastavite čitati

U trendu