PRIVREDA
U BiH vidljiv napredak u realizaciji reformskih procesa
VAŠINGTON – Direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Elen Goldštajn poručila je da je Svjetska banka spremna da prati BiH i da realizuje dogovorene projekte onoliko brzo, koliko to može BiH.
Goldštajnova je, na sastanku u Vašingtonu sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem na kojem je razgovarano o realizaciji tekućih projekata i budućoj saradnji BiH sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom, izrazila optimizam zbog napretka koji je BiH ostvarila u protekloj godini. Ona je naglasila da će Svjetska banka i u narednom periodu nastaviti da pruža pomoć u prevazilaženju problema, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH. Goldštajnova je istakla da je ovo prvi put da delegacija BiH ima sastanke na izuzetno visokom nivou u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu /MMF/ i da je to znak da ulazi u novu dinamičku fazu u kojoj je moguć dalji napredak na putu ka EU.
Razgovarajući o projektima koji se finansiraju sredstvima Svjetske banke, Zvizdić je zatražio od Goldštajnove da novac za projekte bude ralizovan u dinamici u kojoj će BiH biti spremna da ih realizuje. Riječ je o projektima infrastrukture, rekonstrukcije zdravstvenog sistema, javnih preduzeća i projektima posvećenim jačanju transportne i energetske infrastrukture. Zvizdić je istakao da su u BiH svi svjesni da reforme u svim sektorima nemaju alternativu i da se mora raditi na ozdravljenju cjelokupnog sistema da bi investicije dale rezultate. On je zahvalio za dosadašnju saradnju i rekao da je Svjetska banka jedan od najvećih institucionalnih investitora u BiH i pohvalio kontinuiranu savjetodavnu i tehničku podršku u različitim oblastima. Sastanku su prisustvovali predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija, šef Kancelarije Svjetske banke za BiH Tatjana Proskurjakova, ambasador BiH u SAD Haris Hrle i guverner Centralne banke BiH Safet Softić.
Izvor: Srna
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM
Prihvaćena ponuda za otkup 180 mil KM dospjelih potraživanja IRB-a – Stevanovićeva firma izdvaja 32 miliona
Mostar preuzeo titulu „Evropskog grada vina“ – Trebinje „Najbolja održiva destinacija za vinski turizam“
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke