PRIVREDA
Ekonomsko jačanje kroz plasteničku proizvodnju
KOZARSKA DUBICA, U Kozarskoj Dubici danas je završena dvodnevna obuka iz osnova plasteničke proizvodnje, u okviru projekta čiji je cilj ekonomsko osnaživanje povratnika i mladih nezaposlenih lica kroz proizvodnju povrća u plastenicima.
Obuci je prisustvovalo 20 lica, od kojih su 14 povratnici, a šestoro domicilno stanovništvo.
Oni su, u okviru projekta, dobili plastenike od 100 metara kvadratnih sa dodatnom opremom.
Sredstva za realizaciju projekta obezbijeđena su na osnovu sporazuma zaključenog između opštine Kozarska Dubica, federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i humanitarnih organizacija „MAID“ i „LDSC“.
Na osnovu objavljenog javnog poziva, pravo na učešće u projektu, uz sufinansiranje, imali su povratnici i nezaposlena lica nastanjena u ruralnom području opštine Kozarska Dubica, koji posjeduju vlastito poljoprivredno zemljište ili zemljište ustupljeno na korištenje.
Kandidatima kojima je po projektu dodijeljen plastenik utvrđena je obaveza sufinansiranja 20 odsto nabavne cijene plastenika sa pratećom opremom u iznosu od 490 KM, ali će, na osnovu odluke načelnika opštine Kozarska Dubica Mileta Zlojutra, korisnici za to učešće dobiti iz budžeta opštine po 250 KM.
Dostava plastenika, uključujući montažu i sadni materijal, na području opštine Kozarska Dubica biće vršena od nedjelje, 15. maja.
Izvor: Srna
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA8 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
BIZLIFE2 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
-
TEHNOLOGIJA10 meseci prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
LIČNE FINANSIJE1 godina prije
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca