Connect with us

PRIVREDA

Evropska komisija podigla prognozu rasta BDP Srbije

Evropska komisija podigla je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije na dva odsto u ovoj godini, objavljeno je u Briselu.

Objavljeno

 


Evropska komisija je u februaru rast BDP-a Srbije prognozirala na 1,6 odsto, a sada je, u najnovijem izvještaju, podigla prognozu za 0,4 procentna poena – na dva odsto. Prema posljednjim projekcijama, EK nam za 2017. godinu predviđa rast BDP-a od 2,5 odsto. Premijer Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da je uvjeren da će međunarodne organizacije i finansijske institucije podići prognoze rasta za Srbiju u ovoj godini.

Posljednje prognoze MMF-a i Svjetske banke za ovu godinu, saopštene u aprilu i u martu, predviđale su rast BDP-a u Srbiji od 1,8 odsto. Evropska komisija svoje, „optimističnije” prognoze u odnosu na prethodne zasniva na većem prilivu investicija i boljem izvoznom rezultatu. Kada je riječ o investicijama, Evropska komisija ukazuje da je priliv stranih investicija, ne precizirajući na koje investicije misli, bio dovoljan da potpuno pokrije deficit tekućeg računa. EK istovremeno ocjenjuje da će rast investicija u Srbiji u narednih nekoliko godina biti relativno jak.

Investicije su ranije, na primjer 2012, rasle mahom vođene pojedinačnim projektima u autoindustriji, ali se, ističe se u izveštaju, profil investicija sada promjenio i raznovrsniji je. Indikatori su pokazali da je ekonomski oporavak ubrzan početkom 2016, industrijska proizvodnja, i dalje u većoj meri vođena sektorom rudarstva i energetike, nastavila je da raste u prva dva mjeseca ove godine. Proizvodnja raste u većini sektora, konstatuje Evropska komisija. Ujedno se očekuje da će dalji rast izvoza biti podstaknut i oporavkom glavnih trgovinskih partnera Srbije, skorašnjim i novim investicijama, ali i većom produktivnošću zahvaljujući domaćim reformama.

Prema izvještaju EK, očekuje se i rast privatne potrošnje u Srbiji, kao i dalji oporavak privatnog sektora. „Očekuje se rast privatne potrošnje kao posljedica oporavka privatnog sektora, u smislu novog zapošljavanja i većih zarada”, piše u izveštaju, uz upozorenje da ta putanja zavisi od predviđene racionalizacije javnog sektora. EK takođe ukazuje da će srpska ekonomija, generalno, kao i druge ekonomije, biti izložena eksternim rizicima, i ostati visoko osjetljiva na međunarodne tokove kapitala i kolebanja cijene nafte na svjetskom tržištu. Komisija ističe da bi rizik po prognozirani rast bilo „opuštanje” po pitanju fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi.

 

EK spustila prognozu rasta BDP-a Hrvatskoj

Reklama

Evropska komisija spustila je u najnovijem izvještaju prognozu rasta BDP-a Hrvatske za ovu godinu sa 2,1 na 1,8 odsto, saopšteno je u Briselu. Evropska komisija je, u odnosu na februarski izveštaj, revidirala prognozu rasta Hrvatske za 2016. na niže za 0,3 procentna poena. EK je istovremeno projekcije za Srbiju revidirala na više, sa 1,6 na dva odsto. Prema poslednjem izveštaju Komisije, za 2017. Hrvatskoj je prognoziran rast BDP-a od 2,1 odsto, a Srbiji od 2,5 odsto. Komisija navodi da su rast u Srbiji „pogurali” veći priliv investicija i bolji izvozni rezultat, dok u Hrvatskoj navodi da je rast, mada slabiji nego što je ranije prognozirano, ostaje posljedica veće domaće tražnje.

 

Izvor: Tanjug

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu