FINANSIJE

Likvidacija neće uzdrmati bankarski sektor BiH

BANJALUKA – Sve izvjesnija likvidacija Banke Srpske neće izazvati velike potrese na bankarskom tržištu u BiH, ali će veliku štetu pretrpjeti javna preduzeća i budžeti lokalnih zajednica koji u toj banci imaju depozite veće od 50.000 maraka, smatraju domaći analitičari i bankari.

Objavljeno

6. maj 2016.

privrednik

Iako je bilo očekivano, Vlada RS na jučerašnjoj sjednici nije razmatrala rješenje Agencije za bankarstvo RS kojim je predviđeno oduzimanje dozvole za rad Banci Srpske, tako da u toku jučerašnjeg dana nije bio poznat stav Vlade kao većinskog vlasnika. Podsjećamo da je Agencija za bankarstvo RS 27. aprila ove godine donijela rješenje o oduzimanju dozvole za rad Banci Srpske, koje još nije konačno. Rok koji je imala Vlada RS da uloži prigovor na rješenje Agencije ističe danas, a iz Agencije za bankarstvo RS su rekli da će konačnost rješenja objaviti čim ono to i postane. Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je juče da nije dobro što je pokrenut postupak likvidacije Banke Srpske. „Agencija za bankarstvo RS je imala svoje razloge za pokretanje postupka likvidacije Banke Srpske, ali mislim da nije dobro što je to urađeno. Međunarodni monetarni fond prihvatio je rekonstrukciju ove banke, jer bismo u narednih nekoliko godina mogli da obezbijedimo depozite“, rekao je Dodik. On je istakao da likvidacija Banke Srpske neće izazvati značajne gubitke i da će se pokušati u narednom periodu naplatiti plasmani koje je imala. „Depozitarima će biti vraćen novac, a štednja građana će biti nadoknađena posredstvom institucija koje su zadužene za isplate depozita do 50.000 KM“, dodao je Dodik. Prema njegovim riječima, godinama su institucije RS pokušavale da Banku Srpske osposobe za kvalitetno funkcionisanje.

Radovan Bajić, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, rekao je da eventualna likvidacija Banke Srpske ne bi trebalo da ima uticaja na ukupni bankarski sektor, jer je on ipak stabilan. Dodao je da je dobro osmišljen sistem osiguranja depozita i da su to sredstva kojima fond raspolaže, te istakao da su prethodno isplaćena sredstva za Bobar banku praktično nadoknađena. „Svakako da to oko Banke Srpske na izvjestan način uliva malo nepovjerenje, ali čini mi se da je već duži period bilo jasno da je moguće da do toga dođe i da su komitenti praktično imali to na umu“, rekao je Bajić. On je pretpostavio da je Banka Srpske u takvoj poziciji da se od imovine može obezbijediti da se nadoknade depoziti, i istakao da uvijek na kraju najveće posljedice ima akcionar banke. Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, smatra da je likvidacija manje zlo nego plan za reorganizaciju Banke Srpske. „Taj plan nije bio realan, jer institucije RS nemaju kapacitete da od Banke Srpske naprave bilo koju instituciju koja bi nekim monopolskim položajem mogla izvući dovoljno prihoda, kako bi vratili depozite. Kada nekom kažete da će vam depoziti biti vraćeni ako institucija nastavi raditi u narednih pet godina, to djeluje poprilično neozbiljno“, rekao je Đogo i dodao da smatra da je između dva zla likvidacija manje zlo. I on smatra da eventualna likvidacija Banke Srpske neće izazvati posljedice po bankarski sektor u BiH. Ipak, rekao je da može biti političkih posljedica, „jer su državna preduzeća ta koja će ostati kratka za svoje depozite koje su držala u Banci Srpske“.

Podsjećamo da ukupni depoziti u Banci Srpske iznose oko 150 miliona maraka, od čega su osigurani oko 55 miliona maraka. Nakon što i zvanično bude pokrenuta likvidacija sigurno će biti isplaćeno tih 55 miliona KM osiguranih depozita, jer se radi u ulozima građana i firmi čiji pojedinačni iznosi ne prelaze 50.000 KM i čiju isplatu garantuje Agencija za osiguranje depozita BiH. Preostalih 95 miliona KM koji nisu osigurani biće isplaćeno u skladu sa raspoloživim novcem od naplate kredita i prodaje imovine banke. Među neosiguranim depozitima najviše je novca javnog sektora. Koliko smo uspjeli saznati, „Elektroprenos BiH“ u Banci Srpske ima oko 10 miliona KM depozita, a Garantni fond RS 3,5 miliona maraka.

Izvor: Nezavisne

Slične teme:

Sledeći

Pad akcija na evropskim berzama

Ne propustite

Poreska uprava RS prikupila 700 miliona KM javnih prihoda

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati