FINANSIJE
Najgori početak godine za hedž fondove
Iako hedž fondovi postoje već decenijama, oni su uglavnom nepoznati i slabo regulisani, jer su u funkciji male grupe bogatih pojedinaca, piše američki list Wall Street Journal.
Vrijednost ove industrije je uvećana šest puta od 2000. godine, prema podacima istraživačke kompanije HFR, pošto su takozvani institucionalni investitori, poput penzionih fondova i državnih investicionih fondova, „ubrizgali“ milijarde dolara u taj sektor.
Menadžeri sada kontrolišu aktive u ukupnoj vrijednosti od 2.900 milijardi dolara, što je manje od rekordnih 3.000 milijardi dolara iz prošle godine.Početkom ove godine, industrija hedž fondova se, kako navodi njujorška agencija „Blumberg“, suočila sa najlošim rezultatima za taj period u godini, pošto su globalna tržišta bila uzdrmana najozbiljnijom finansijskom krizom od Velike depresije.
Hedž fondovi su u prvom tromjesečju 2016. izgubili 1,9 odsto vrijednosti portfelja, prema globalnom indeksu HFR-a, što je najlošiji rezultat od 2008. godine.
Ovaj sektor se u protekla dva kvartala suočio i sa odlivom kapitala u iznosu od 16,6 milijardi dolara, najvećim od 2009. godine, navodi HFR.U 2015. godini, kako prenosi „Blumberg“, zatvoreno je 979 fondova, što je najveća cifra nego u bilo kojoj drugoj godini od 2009.
Prema rang listi koju je jesenas objavio Biznis insajder, među 10 najvećih hedž fondova na svijetu prema bruto imovini – čak devet potiče iz SAD-a dok je jedan iz Velike Britanije.
Među prvih pet, najmoćniji je hedž fond Millenium Partners L.P, koji ima imovinu vrijednu 181,48 milijardi dolara. Osnovali su ga 1989. godine Izrael Englander i Ronald Šear sa 35 miliona dolara, a danas imaju više od 1.750 zaposlenih.
Na drugom mjestu je Citadel Global Fixed Income Master Fund, „težak 80,06 milijardi dolara. Osnivač Citadela, Kenet Grifin počeo je trgovanje 1987. godine iz svoje sobe u studentskom domu Univerziteta Harvard, sa 265.000 dolara koje je pozajmio od porodice i prijatelja.
Black River Firv Opportunity Master Fund, osnovan 2003. godine, nalazi se na poziciji broj tri sa aktivom od 63,05 milijardi dolara. Ova globalna kompanija za upravljanje imovinom je podružnica Kargila, jednog od najvećih svjetskih proizvođača hrane, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.
Britanski Bluecrest Capital International Master Fund zauzeo je četvrto mesto sa imovinom od 50,19 milijardi dolara. Osnovan je 2000. godine i bavi se investiranjem na tržištima akcija i duga u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Listu prvih pet zaključuje hedž fond Adage Capital Partners L.P, osnovan 2001. godine u Bostonu, Masačusets, koji ima imovinu vrijednu 48,19 milijardi dolara, a bavi se trgovanjem akcijama i takozvanim fundamentalnim analizama za procjenu stvarne vrijednosti kompanija.
Vlasnici 25 vodećih hedž fondova u svijetu su, inače, prošle godine zaradili 13 milijardi dolara – više nego cele privrede Namibije, Bahama ili Nikaragve.Kenet Grifin, osnivač Citadela, i Džems Simons, osnivač i predsednik fonda Renaisance Tecnologies, dele prvo mjesto, pošto su lani u „džep“ stavili po 1,7 milijardi dolara svaki, što odgovara iznosu koji godišnje odnese kući 112.000 ljudi sa primanjima od 15.080 dolara, koliko prema federalnim propisima iznosi minimalna plata u SAD.
Zarade menadžera najuspešnijih hedž fondova, koje je ove nedelje objavio časopis institucionalnih investitora, Alfa, višestruko nadmašuju primanja vrhunskih menadžera na Wall Street-u, koji su se, kako piše britanski Gardijan, nedavno našli na udaru kritike zbog svojih ugovora o višemilionskim platama.
Velike plate menadžera hedž fondova, kako primećuje Gardijan, izgleda nisu dovedene u pitanje uprkos burnoj godini na Wall Street-u, u kojoj su mnogi poznati hedž fondovi izgubili milijarde dolara, a neki su stavili i katanc na firmu.
Izvor: Tanjug
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca