Connect with us

FINANSIJE

Najgori početak godine za hedž fondove

Iako hedž fondovi postoje već decenijama, oni su uglavnom nepoznati i slabo regulisani, jer su u funkciji male grupe bogatih pojedinaca, piše američki list Wall Street Journal.

Objavljeno

 


 

Vrijednost ove industrije je uvećana šest puta od 2000. godine, prema podacima istraživačke kompanije HFR, pošto su takozvani institucionalni investitori, poput penzionih fondova i državnih investicionih fondova, „ubrizgali“ milijarde dolara u taj sektor.

Menadžeri sada kontrolišu aktive u ukupnoj vrijednosti od 2.900 milijardi dolara, što je manje od rekordnih 3.000 milijardi dolara iz prošle godine.Početkom ove godine, industrija hedž fondova se, kako navodi njujorška agencija „Blumberg“, suočila sa najlošim rezultatima za taj period u godini, pošto su globalna tržišta bila uzdrmana najozbiljnijom finansijskom krizom od Velike depresije.

Hedž fondovi su u prvom tromjesečju 2016. izgubili 1,9 odsto vrijednosti portfelja, prema globalnom indeksu HFR-a, što je najlošiji rezultat od 2008. godine.

Ovaj sektor se u protekla dva kvartala suočio i sa odlivom kapitala u iznosu od 16,6 milijardi dolara, najvećim od 2009. godine, navodi HFR.U 2015. godini, kako prenosi „Blumberg“, zatvoreno je 979 fondova, što je najveća cifra nego u bilo kojoj drugoj godini od 2009.

Prema rang listi koju je jesenas objavio Biznis insajder, među 10 najvećih hedž fondova na svijetu prema bruto imovini – čak devet potiče iz SAD-a dok je jedan iz Velike Britanije.

Reklama

Među prvih pet, najmoćniji je hedž fond Millenium Partners L.P, koji ima imovinu vrijednu 181,48 milijardi dolara. Osnovali su ga 1989. godine Izrael Englander i Ronald Šear sa 35 miliona dolara, a danas imaju više od 1.750 zaposlenih.

Na drugom mjestu je Citadel Global Fixed Income Master Fund, „težak 80,06 milijardi dolara. Osnivač Citadela, Kenet Grifin počeo je trgovanje 1987. godine iz svoje sobe u studentskom domu Univerziteta Harvard, sa 265.000 dolara koje je pozajmio od porodice i prijatelja.

Black River Firv Opportunity Master Fund, osnovan 2003. godine, nalazi se na poziciji broj tri sa aktivom od 63,05 milijardi dolara. Ova globalna kompanija za upravljanje imovinom je podružnica Kargila, jednog od najvećih svjetskih proizvođača hrane, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.

Britanski Bluecrest Capital International Master Fund zauzeo je četvrto mesto sa imovinom od 50,19 milijardi dolara. Osnovan je 2000. godine i bavi se investiranjem na tržištima akcija i duga u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Listu prvih pet zaključuje hedž fond Adage Capital Partners L.P, osnovan 2001. godine u Bostonu, Masačusets, koji ima imovinu vrijednu 48,19 milijardi dolara, a bavi se trgovanjem akcijama i takozvanim fundamentalnim analizama za procjenu stvarne vrijednosti kompanija.

Vlasnici 25 vodećih hedž fondova u svijetu su, inače, prošle godine zaradili 13 milijardi dolara – više nego cele privrede Namibije, Bahama ili Nikaragve.Kenet Grifin, osnivač Citadela, i Džems Simons, osnivač i predsednik fonda Renaisance Tecnologies, dele prvo mjesto, pošto su lani u „džep“ stavili po 1,7 milijardi dolara svaki, što odgovara iznosu koji godišnje odnese kući 112.000 ljudi sa primanjima od 15.080 dolara, koliko prema federalnim propisima iznosi minimalna plata u SAD.

Reklama

Zarade menadžera najuspešnijih hedž fondova, koje je ove nedelje objavio časopis institucionalnih investitora, Alfa, višestruko nadmašuju primanja vrhunskih menadžera na Wall Street-u, koji su se, kako piše britanski Gardijan, nedavno našli na udaru kritike zbog svojih ugovora o višemilionskim platama.

Velike plate menadžera hedž fondova, kako primećuje Gardijan, izgleda nisu dovedene u pitanje uprkos burnoj godini na Wall Street-u, u kojoj su mnogi poznati hedž fondovi izgubili milijarde dolara, a neki su stavili i katanc na firmu.

 

Izvor: Tanjug

Nastavite čitati
Reklama

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu