FINANSIJE
Najgori početak godine za hedž fondove
Iako hedž fondovi postoje već decenijama, oni su uglavnom nepoznati i slabo regulisani, jer su u funkciji male grupe bogatih pojedinaca, piše američki list Wall Street Journal.
Vrijednost ove industrije je uvećana šest puta od 2000. godine, prema podacima istraživačke kompanije HFR, pošto su takozvani institucionalni investitori, poput penzionih fondova i državnih investicionih fondova, „ubrizgali“ milijarde dolara u taj sektor.
Menadžeri sada kontrolišu aktive u ukupnoj vrijednosti od 2.900 milijardi dolara, što je manje od rekordnih 3.000 milijardi dolara iz prošle godine.Početkom ove godine, industrija hedž fondova se, kako navodi njujorška agencija „Blumberg“, suočila sa najlošim rezultatima za taj period u godini, pošto su globalna tržišta bila uzdrmana najozbiljnijom finansijskom krizom od Velike depresije.
Hedž fondovi su u prvom tromjesečju 2016. izgubili 1,9 odsto vrijednosti portfelja, prema globalnom indeksu HFR-a, što je najlošiji rezultat od 2008. godine.
Ovaj sektor se u protekla dva kvartala suočio i sa odlivom kapitala u iznosu od 16,6 milijardi dolara, najvećim od 2009. godine, navodi HFR.U 2015. godini, kako prenosi „Blumberg“, zatvoreno je 979 fondova, što je najveća cifra nego u bilo kojoj drugoj godini od 2009.
Prema rang listi koju je jesenas objavio Biznis insajder, među 10 najvećih hedž fondova na svijetu prema bruto imovini – čak devet potiče iz SAD-a dok je jedan iz Velike Britanije.
Među prvih pet, najmoćniji je hedž fond Millenium Partners L.P, koji ima imovinu vrijednu 181,48 milijardi dolara. Osnovali su ga 1989. godine Izrael Englander i Ronald Šear sa 35 miliona dolara, a danas imaju više od 1.750 zaposlenih.
Na drugom mjestu je Citadel Global Fixed Income Master Fund, „težak 80,06 milijardi dolara. Osnivač Citadela, Kenet Grifin počeo je trgovanje 1987. godine iz svoje sobe u studentskom domu Univerziteta Harvard, sa 265.000 dolara koje je pozajmio od porodice i prijatelja.
Black River Firv Opportunity Master Fund, osnovan 2003. godine, nalazi se na poziciji broj tri sa aktivom od 63,05 milijardi dolara. Ova globalna kompanija za upravljanje imovinom je podružnica Kargila, jednog od najvećih svjetskih proizvođača hrane, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.
Britanski Bluecrest Capital International Master Fund zauzeo je četvrto mesto sa imovinom od 50,19 milijardi dolara. Osnovan je 2000. godine i bavi se investiranjem na tržištima akcija i duga u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Listu prvih pet zaključuje hedž fond Adage Capital Partners L.P, osnovan 2001. godine u Bostonu, Masačusets, koji ima imovinu vrijednu 48,19 milijardi dolara, a bavi se trgovanjem akcijama i takozvanim fundamentalnim analizama za procjenu stvarne vrijednosti kompanija.
Vlasnici 25 vodećih hedž fondova u svijetu su, inače, prošle godine zaradili 13 milijardi dolara – više nego cele privrede Namibije, Bahama ili Nikaragve.Kenet Grifin, osnivač Citadela, i Džems Simons, osnivač i predsednik fonda Renaisance Tecnologies, dele prvo mjesto, pošto su lani u „džep“ stavili po 1,7 milijardi dolara svaki, što odgovara iznosu koji godišnje odnese kući 112.000 ljudi sa primanjima od 15.080 dolara, koliko prema federalnim propisima iznosi minimalna plata u SAD.
Zarade menadžera najuspešnijih hedž fondova, koje je ove nedelje objavio časopis institucionalnih investitora, Alfa, višestruko nadmašuju primanja vrhunskih menadžera na Wall Street-u, koji su se, kako piše britanski Gardijan, nedavno našli na udaru kritike zbog svojih ugovora o višemilionskim platama.
Velike plate menadžera hedž fondova, kako primećuje Gardijan, izgleda nisu dovedene u pitanje uprkos burnoj godini na Wall Street-u, u kojoj su mnogi poznati hedž fondovi izgubili milijarde dolara, a neki su stavili i katanc na firmu.
Izvor: Tanjug
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI12 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM