FINANSIJE
Svjetska banka u BiH u 2016. planira finansijski zamah od 236 miliona KM
Svjetska banka, jedan od najvažnijih međunarodnih finansijskih partnera BiH, prema raspoloživoj dokumentaciji, planira novi finansijski zamah u BiH težak 137,8 miliona dolara, odnosno 236 miliona KM!
EIB i EBRD
Povodom najave šefice Svjetske banke u BiH Tatjane Proskurjakove da je ova finansijska institucija osigurala 113 miliona KM za gradnju ceste Stolac – Neum, kojom bi se konačno svi krajevi BiH povezali s njenim jedinim gradom na moru, istražili smo i ostale projekte koji su u pripremi.
Naime, u planu su ukupno četiri projekta u iznosu od 236 miliona KM, koja će uskoro biti realizovana. Najkrupniji se odnosi na modernizaciju cesta u Federaciji BiH, u koji spada i gradnja brze ceste Stolac – Neum. Projekt je težak 174 miliona KM. Svjetska banka će dati 113 miliona KM, a ostatak, prema projektnoj dokumentaciji, dolazi od Evropske investicijske banke (EIB).
Kako stoji u dokumentima koji su poslani bh. institucijama, ovim sredstvima predviđeno je finansiranje građevinskih radova, odnosno dovršetka gradnje nove trase M-17.3 Neum – Stolac, ali i rekonstrukcija drugih cesta, mostova i tunela diljem FBiH. Navodi se da bi ovaj projekt trebao biti proveden u periodu od pet godina.
Drugi po veličini projekt, čija ukupna vrijednost iznosi 94 miliona KM, tiče se podrške Svjetske banke programu zapošljavanja u oba entiteta. Međutim, većina podrške u ovom projektu dolazi od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i to u iznosu od 85 miliona KM.
U opisu projekta, između ostalog, navedeno je da će se on fokusirati na poboljšanje pristupa poslovima na tržištu rada. Ovaj projekt doprinijet će svojevrsnoj reformi biroa za zapošljavanje te efikasnijem zapošljavanju stanovništva.
Podrška zdravstvu
Zahvaljujući EBRD-u, za projekt podrške zdravstvenom sektoru bit će izdvojeno 37 miliona KM. Projekt se odnosi na poboljšanje efikasnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga putem jačanja sistema, poboljšanja usluga zdravstvenih institucija, te sistema javnih nabavki u ovom sektoru. U konačnici, 420.000 KM bit će investirano u modernizaciju statističkih agencija.
Trenutno se provodi 15 projekata u vrijednosti od 420 miliona dolara, odnosno 720 miliona maraka. Jedan od njih završava se narednog mjeseca i odnosi se na jačanje finansijskog upravljanja i kontrole. Pokrenut je u junu 2015., a bit će završen 30. juna ove godine. Projekt je koštao 290.000 KM.
Projekt hitni oporavak nakon poplava, koji je težak 171 milion maraka, započeo je 30. juna 2014., a trebao bi biti okončan do kraja 2018. Prema projektnoj dokumentaciji, on obuhvata tri komponente: prioritetnu nabavku uništene robe, obnovu ključne infrastrukture, pružanje tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta radi otpora na katastrofe.
„Drina – projekt zaštite od poplava“ započeo je 16. maja 2014., a završava 31. decembra 2019. On košta 48 miliona maraka, a riječ je o finansiranju radova na zaštiti od poplava na području Bijeljine i Goražda.
Jedan od važnijih projekata, koji je uveliko u toku, odnosi se na energetsku efikasnost. Počeo je 13. maja 2014., a završava 30. juna 2018. Košta 54 miliona maraka, a predviđa ulaganje u energetsku efikasnost u javnim objektima, školama, bolnicama.
U toku je i implementacija projekta održivog upravljanja šumama i krajolicima, koji je započeo 15. januara 2014., a vrijedan je 9,5 miliona KM i trebao bi biti završen 31. maja 2019. Također, trenutno se provodi i važan projekt Svjetske banke koji se odnosi na upravljanje čvrstim otpadom. On je započeo 12. decembra 2012., ali njegov završetak još nije definisan, a vrijedan je 10,2 miliona KM.
Projekt registracije nekretnina, koji je započeo 25. oktobra 2012., a završava 31. jula 2018., vrijedi 34,1 miliona KM. Cilj je registracija nekretnina s usklađenim katastrom i zemljišnim knjigama, te usklađivanje podataka o zemljištu.
Kada je riječ o ostalim projektima koji se trenutno provode, treba izdvojiti finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima u iznosu od 205 miliona KM, zatim razvoju navodnjavanja u iznosu od 80 miliona KM, poboljšanju kvaliteta infrastrukture i investicione klime, za šta je izdvojeno 6,4 miliona KM.
Među ostalim projektima su podrška upravljanju otpadnih voda u Sarajevu u iznosu od 63 miliona KM, pristupu finansiranja privrede u iznosu od 120 miliona KM, zatim projekt poljoprivrednog i ruralnog razvoja, vrijedan 62 miliona KM, te zaštite kvaliteta vode u iznosu od 34 miliona KM.
Vrijednost projekata po godinama
2012. – 280 miliona KM
2013. – 68 miliona KM
2014. – 277 miliona KM
2015. – 85 miliona KM
Izvor: Avaz
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca