Connect with us

FINANSIJE

Najgori početak godine za hedž fondove

Iako hedž fondovi postoje već decenijama, oni su uglavnom nepoznati i slabo regulisani, jer su u funkciji male grupe bogatih pojedinaca, piše američki list Wall Street Journal.

Objavljeno

 


 

Vrijednost ove industrije je uvećana šest puta od 2000. godine, prema podacima istraživačke kompanije HFR, pošto su takozvani institucionalni investitori, poput penzionih fondova i državnih investicionih fondova, „ubrizgali“ milijarde dolara u taj sektor.

Menadžeri sada kontrolišu aktive u ukupnoj vrijednosti od 2.900 milijardi dolara, što je manje od rekordnih 3.000 milijardi dolara iz prošle godine.Početkom ove godine, industrija hedž fondova se, kako navodi njujorška agencija „Blumberg“, suočila sa najlošim rezultatima za taj period u godini, pošto su globalna tržišta bila uzdrmana najozbiljnijom finansijskom krizom od Velike depresije.

Hedž fondovi su u prvom tromjesečju 2016. izgubili 1,9 odsto vrijednosti portfelja, prema globalnom indeksu HFR-a, što je najlošiji rezultat od 2008. godine.

Ovaj sektor se u protekla dva kvartala suočio i sa odlivom kapitala u iznosu od 16,6 milijardi dolara, najvećim od 2009. godine, navodi HFR.U 2015. godini, kako prenosi „Blumberg“, zatvoreno je 979 fondova, što je najveća cifra nego u bilo kojoj drugoj godini od 2009.

Prema rang listi koju je jesenas objavio Biznis insajder, među 10 najvećih hedž fondova na svijetu prema bruto imovini – čak devet potiče iz SAD-a dok je jedan iz Velike Britanije.

Reklama

Među prvih pet, najmoćniji je hedž fond Millenium Partners L.P, koji ima imovinu vrijednu 181,48 milijardi dolara. Osnovali su ga 1989. godine Izrael Englander i Ronald Šear sa 35 miliona dolara, a danas imaju više od 1.750 zaposlenih.

Na drugom mjestu je Citadel Global Fixed Income Master Fund, „težak 80,06 milijardi dolara. Osnivač Citadela, Kenet Grifin počeo je trgovanje 1987. godine iz svoje sobe u studentskom domu Univerziteta Harvard, sa 265.000 dolara koje je pozajmio od porodice i prijatelja.

Black River Firv Opportunity Master Fund, osnovan 2003. godine, nalazi se na poziciji broj tri sa aktivom od 63,05 milijardi dolara. Ova globalna kompanija za upravljanje imovinom je podružnica Kargila, jednog od najvećih svjetskih proizvođača hrane, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.

Britanski Bluecrest Capital International Master Fund zauzeo je četvrto mesto sa imovinom od 50,19 milijardi dolara. Osnovan je 2000. godine i bavi se investiranjem na tržištima akcija i duga u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Listu prvih pet zaključuje hedž fond Adage Capital Partners L.P, osnovan 2001. godine u Bostonu, Masačusets, koji ima imovinu vrijednu 48,19 milijardi dolara, a bavi se trgovanjem akcijama i takozvanim fundamentalnim analizama za procjenu stvarne vrijednosti kompanija.

Vlasnici 25 vodećih hedž fondova u svijetu su, inače, prošle godine zaradili 13 milijardi dolara – više nego cele privrede Namibije, Bahama ili Nikaragve.Kenet Grifin, osnivač Citadela, i Džems Simons, osnivač i predsednik fonda Renaisance Tecnologies, dele prvo mjesto, pošto su lani u „džep“ stavili po 1,7 milijardi dolara svaki, što odgovara iznosu koji godišnje odnese kući 112.000 ljudi sa primanjima od 15.080 dolara, koliko prema federalnim propisima iznosi minimalna plata u SAD.

Reklama

Zarade menadžera najuspešnijih hedž fondova, koje je ove nedelje objavio časopis institucionalnih investitora, Alfa, višestruko nadmašuju primanja vrhunskih menadžera na Wall Street-u, koji su se, kako piše britanski Gardijan, nedavno našli na udaru kritike zbog svojih ugovora o višemilionskim platama.

Velike plate menadžera hedž fondova, kako primećuje Gardijan, izgleda nisu dovedene u pitanje uprkos burnoj godini na Wall Street-u, u kojoj su mnogi poznati hedž fondovi izgubili milijarde dolara, a neki su stavili i katanc na firmu.

 

Izvor: Tanjug

Nastavite čitati

FINANSIJE

Prodati trezorski zapisi FBiH za 28 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.

Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.

  • Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
  • Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
  • Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
  • Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
  • Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
  • Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol  BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.

Reklama

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:

– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

U trendu