FINANSIJE

Novi odnos BiH i MMF-a: Ni marka bez provjere utroška

BANJALUKA – Iako se čini da finansijska budućnost BiH i njenih entiteta zavisi od toga da li će nam Međunarodni monetarni fond odobriti novi kredit, u našoj javnosti se malo ili nimalo zna o samoj organizaciji, kao i o uslovima koji važe za odobravanje različitih aranžmana.

Objavljeno

23. maj 2016.

privrednik

MMF čini 198 zemalja članica koje su predstavljene kroz odbor od 24 direktora, koji upravljaju sa 327 milijardi dolara kroz uplatu godišnjih kvota svake zemlje članice u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima.

MMF raspolaže sa još 885 milijardi dolara koje se nalaze u različitim programima i aranžmanima.

Najčešći oblik pozajmice MMF-a su takozvani stendbaj aranžmani, kreirani da pomognu zemljama koje imaju kratkoročne probleme izvršavanja obaveza. Upravo je ovaj tim pozajmice dobijala BiH u dosadašnjim aranžmanima.

Ukoliko BiH postigne dogovor sa delegacijom MMF-a koja trenutno boravi u BiH, Odbor direktora u Vašingtonu će odlučivati hoće li BiH ovaj put umjesto stendbaj aranžmana dobiti Extended Fund Facility (EFF), što bi se se otprilike moglo prevesti kao fond za dugoročniju pomoć, a namijenjen je zemljama koje imaju budžetske probleme na srednjoročnom i dugoročnom nivou nastale usljed sistemskih problema čije rješavanje zahtijeva temeljnije ekonomske reforme.

Za razliku od stendbaj aranžmana, čija implementacija obično traje jednu godinu, EFF se prilikom prvog odobravanja nekoj zemlji obično sprovodi tri godine, a naredni krediti idu na period do četiri godine.

Reklama

Kamatne stope su minimalne, a period otplate ide i do deset godina od dana isplaćivanja prve tranše. Osim dužine trajanja, kamata i perioda otplate, razlika EFF-a je u tome što MMF mnogo temeljitije provjerava da li zemlja ispunjava preuzete obaveze, od čega zavisi dalje sprovođenje programa.

BiH bi, ukoliko bude došlo do dogovora, trebalo da dobije milijardu maraka, koje će biti iskorištene kao podrška sprovođenju Reformske agende, i to uglavnom u dijelu stvaranja boljeg privrednog ambijenta, te za saniranje bankarskog sektora.

MMF novac isplaćuje u protuvrijednosti SDR-a, odnosno kvazivalute čija je vrijednost bazirana na košarici valuta koju čine američki dolar, evro, japanski jen i britanska funta, dok će od oktobra ove godine u košaricu biti uključen i kineski juan.

Azra Hadžiahmetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe da BiH, kao i svaka druga članica MMF-a, uživa prava da koristi različite programe MMF-a, odnosno da povlači tranše po osnovu različitih aranžmana.

Ona ocjenjuje da je novi tip aranžmana u ovom trenutku povoljniji za BiH, iako će najveći dio novca, kako je istakla, biti iskorišten za premošćivanja nepovoljne situacije sa deficitima i nedostajućim prihodima u budžetu zbog manjeg ekonomskog rasta.

„Ovaj novi aranžman pokazuje da smo na neki način stekli pravo za povoljnije programe pomoći. On takođe pokazuje da je MMF ocijenio da je to u ovom trenutku najbolje u odnosu na reforme koje treba da sprovedemo“, navela je ona.

Reklama

Slobodan Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, ističe da još kod mnogih postoji zabluda da će sa ovim aranžmanom moći raditi isto kao i sa prethodnim stendbaj aranžmanima, na koje su se, kako kaže Pavlović, „naše vlasti navukle kao na drogu“.

„Zadatak novog aranžmana nije da finansira nenormalne budžetske troškove koje su političke elite same sebi odredile, nego da budu rešeni stukturni problemi. Taj aranžman će biti raspoređen u tri godine, za koje vreme će vlade morati pokazati šta su konkretno uradile u reformama. Dakle, ova sredstva će i te kako morati da budu zaslužena, dokazana i opravdana“, kaže on.

Pregovori ulaze u finalnu fazu Pregovori BiH s MMF-om o novom kreditnom aranžmanu od 1,05 milijardi maraka ulaze u finalnu i kritičnu fazu.

Prema nezvaničnim informacijama, koje prenose federalni mediji, pregovori su detaljni i iscrpni, ali su učesnici optimistični, uprkos setu pitanja o kojima se žustro pregovara.

„Mislim da ćemo uspjeti do kraja razgovora formirati prihvatljivo pismo namjere o kojem bi onda Izvršni odbor MMF-a odlučivao“, kazao je zvaničnik direktno uključen u pregovore.

MMF brojke

Reklama

198 zemalja članica

24 direktora čine Odbor

327 milijardi dolara kroz uplatu članica

885 milijardi u programima i aranžmanima

Izvor: Nezavisne.com

Reklama

Slične teme:

Sledeći

Bogdanić: Od akciza novac za zdravstvo

Ne propustite

EU pred kolapsom uprkos milijardama evra

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati