FINANSIJE

Prebijeno oko 80 miliona KM duga

BANJALUKA – U drugoj multilateralnoj kompenzaciji, koja je održana u RS, prebijeno je oko 80 miliona maraka međusobnih obaveza, nezvanično je potvrđeno „Nezavisnim“.

Objavljeno

20. maj 2016.

privrednik

Očekuje se da bi taj iznos trebalo da bude i veći pošto su i danas predviđene dodatne multilateralne kompenzacije i cesije. Privrednici ističu da i ova multilateralna kompenzacija dijelom smanjuje nelikvidnost privrede, dok je, prema mišljenju ekonomista, iznos prebijenog duga vrlo mali, ako se uzme u obzir da su ukupne obaveze privrede u RS oko 15,5 milijardi maraka.

Iz Banjalučke berze, koja je organizator Sistema za multilateralne kompenzacije i cesije, juče su rekli da je u drugoj multilateralnoj kompenzaciji prijavljeno ukupno 973.532.077 maraka obaveza. Naveli su i da su 1.562 učesnika prijavila obaveze, od kojih je obaveze i potraživanja kompenzovalo 1.059 učesnika. „Učesnici su na registrovane adrese elektronske pošte dobili preliminarne izvještaje o kompenzaciji. Oni mogu do 23. maja do 16 časova ispravljati preliminarne izvještaje o kompenzaciji. Nakon perioda za ispravke dobiće konačne izvještaje o multilateralnoj kompenzaciji“, rekli su iz Banjalučke berze i dodali da će 23. maja nakon 16 časova saopštiti konačne rezultate kompenzacije.

Milan Božić, direktor Banjalučke berze, rekao je da se može reći da je druga multilateralna kompenzacija uspjela jer je koliko-toliko smanjen dug, ali je naglasio da će konačan stav biti iznesen kada budu poznati i konačni rezultati. Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kazao je da je Zakon o multilateralnim kompenzacijama i cesijama donesen na inicijativu Komore, sa ciljem smanjenja nelikvidnosti, kao osnovnog problema privrede. „Koliki je problem nelikvidnost, govore podaci po kojima kupci u zemlji duguju više od 2,7 milijardi maraka, što ima tendenciju rasta u odnosu na 2014. godinu. Taj problem se jednim dijelom može smanjiti upravo multilateralnom kompenzacijom“, rekao je Blagojević. On je naglasio da je zbog toga jako važno da ove kompenzacije i u budućnosti budu nastavljene, kako bi se smanjile te međusobne obaveze pravnih lica u RS.

S druge strane, Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kazao je da iznos prebijenih obaveza u ovoj kompenzaciji praktično ne znači ništa i ne doprinosi previše poboljšanju likvidnosti privrede u RS. „Dug privrede RS iznosi 15 milijardi maraka i šta znači oko 80 miliona maraka prebijenih dugovanja prema 15 milijardi, apsolutno ništa“, smatra Duduković. S druge strane, on je upozorio i na problem što budžetske institucije ne učestvuju u potpunosti u multilateralnim kompenzacijama, pa se ne može sve iskompenzovati. „Da budžetski korisnici u potpunosti učestvuju, onda bi multilateralna kompenzacija zaista imala smisla. U ovakvoj situaciji premali iznos se zatvara i ništa značajno ne poboljšava likvidnost ukupne privrede“, rekao je Duduković. Podsjećamo da su za prvu obaveznu multilateralnu kompenzaciju, koja je po odluci Vlade RS sprovedena u periodu od 26. oktobra do 10. novembra prošle godine, učesnici prijavili ukupno 1.008.656.364 KM obaveza. Od ukupno prijavljenih obaveza bilo je moguće kompenzovati 389.200.686 KM, ako se uzmu u obzir potraživanja učesnika. Tako su u tri multilateralne kompenzacije, koje su izvršene 30. oktobra, te 3. i 6. novembra, kompenzovane obaveze u iznosu od 164.261.603 KM, što predstavlja 16,3 odsto od prijavljenih, odnosno 42,2 odsto od iznosa obaveza koje je bilo moguće kompenzovati. Brojke: 15,5 milijardi maraka iznose obaveze privrede RS 973.532.077 maraka obaveza prijavljeno u drugoj kompenzaciji 1.562 učesnika prijavila obaveze 1.059 učesnika kompenzovalo obaveze i potraživanja

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

Slične teme:

Sledeći

Najmoćnija sila svijeta „u minusu“ 19 biliona $

Ne propustite

Evropa ne odustaje – svima po 500 evra

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati