FINANSIJE
U zlatne poluge ulagalo 900 građana Srbije
SRBIJA – Narodna banke Srbije je na kraju prošlog mjeseca imala 18,37 tona zlata u deviznim rezervama.
To je za oko 3,5 tona više nego prije tri godine. NBS otkupljuje poluge zlata iz domaćih izvora, kako iz rudnika, tako i od građana. Nastaviće sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitig materijala uvažavajući ponudu na domaćem tržištu. Trenutno jedna unca zlata vrijedi 1.256 dolara.
Imajući u vidu propis kojim je, između ostalog određeno da NBS može u zemlji kupovati i prodavati zlatne poluge, kao i da koristi i usluge pretapanja i izlivanja zlatnih poluga, dozvoljeno je da otkupljuje i od građana koji ručno ispiraju plemenite i druge minerale iz riječnih nanosa. Stanovnici koji se bave ovim poslom, imaju obavezu da sve isprane količine plemenitih metala ponude NBS po tržišnim cijenama.
Građani mogu da prodaju zlato, ali ne mogu da štede u zlatu, odnosno da kupuju zlatne poluge u Srbiji. Građani Srbije koji žele da svoj novac investiraju u zlato imaju nekoliko mogućnosti – ili da kupe zlatnike čijom se izradom bavi Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, da kupe akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom zlata, ili da ulože u investicione fondove koji trguju ovim plemenitim metalom.
Za sada u Srbiji ne postoji investicioni fond koji direktno ulaže sredstva u zlato ili zlatne poluge, već samo investicioni fond registrovan u zemlji koji sredstva investira u akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom ili preradom plemenitih metala. Cijena zlata na svjetskim berzama je od januara 2005. skočila četiri puta, pa se kod mnogih investitora ulaganje u ovaj plemeniti metal pokazalo kao isplativija varijanta od štednje u banci ili trgovine na berzi. U Srbiji tu mogućnost je, na primer, koristilo oko 900 građana.
Srbija je druga u regionu po količini zlata u rezervama, a kao takva nalazi se na 62. mestu u svijetu prema podacima Svjetskog savjeta za zlato. Od svih susednih zemalja samo Rumunija (sa 103,70 tona zlata, ili 10,4 odsto deviznih rezervi) i Bugarska (sa 40,20 tona zlata, 6,6 odsto deviznih rezervi) imaju veću količinu zlata u svojim deviznim rezervama u odnosu na Srbiju, ali ako se posmatra učešće ove klase u deviznim rezervama Srbija je na drugom mjestu u regionu. SAD se nalaze na prvom mjestu po količini zlata u svijetu, sa 8.133,50 tona zlata, koje u njihovim ukupnim deviznim rezervama učestvuju sa skoro 75 odsto.
– Imajući u vidu da se radi o jednoj od najsigurnijih klasa aktive (Safe Haven) deviznih rezervi, NBS će nastaviti sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitog metala – navode u našoj centralnoj banci. – Zlato je, istorijski, uvek predstavljalo sredstvo za očuvanje vrednosti usled svog Safe Haven statusa, te se zato veliki broj centralnih banaka odlučuje da u svojim deviznim rezervama ima i ovaj vrijedan metal.
Da li će neka centralna banka kupovati zlato zavisi od načina na koji upravlja svojim deviznim rezervama. Odnosno, da li je usvojenim investicionim okvirom za ulaganje deviznih rezervi predviđeno ulaganje u zlato, na koji način i u kom obliku.
Zlato kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi neke centralne banke omogućava smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija, ukazuju, između ostalog, u NBS.
Sa eventualnim rastom cijena plemenitih metala u budućnosti moglo bi doći do ostvarivanja dodatnog prinosa prodajom dijela zlata iz deviznih rezervi. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. Konačno, ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u uslovima nestabilnosti na finansijskim tržištima.
Izvor: Novosti
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE2 meseca prije
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE6 meseci prije
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime